|
 |
| • Pored materijalne kvalitete života, postoji i ona duhovna dimenzija. To je često zanemarena tema, s obzirom na rastući sekularizam u Europi. |
|
|
|
SEKULARIZAM, EKUMENIZAM I TRAŽENJE ZAJEDNIŠTVA
Kršćanstvo u okružju europskog jedinstva
Pogled na suvremenu Europu daje sliku svijeta koji prolazi kroz najbolji period svojeg postojanja. Politički, ekonomski i društveni život Europe je danas daleko napredniji i kvalitetniji u odnosu na često turbulentnu i nestabilnu prošlost.
Na negativnim iskustvima su Europljani naučili mnoge lekcije, a europske integracije unatoč svim svojim izazovima su nezaustavljiv proces koji nema alternativu. Razne europske nacije su zbog kvalitete vlastitih kultura stvarale dobre uvjete za život svojih građana, što je prije svega odraz razvijenosti demokracije u svakoj od njih.
Sekularizam i ekumenizam
Pored materijalne kvalitete života, postoji i ona duhovna dimenzija. To je često zanemarena tema, s obzirom na rastući sekularizam u Europi. A kršćane još razdvajaju razne podjele, barem se tako čini na prvi pogled. Unatoč svim konfesionalnim razlikama među njima postoji želja i praksa ekumenskog jedinstva. To je duhovno jedinstvo u Kristovoj milosti koja je dana onima koji vjeruju u Njega kao Spasitelja i Otkupitelja, te u zajedničku Božju riječ i objavu - autoritet Svetog Pisma. Ta knjiga je toliko snažno utjecala na mnoge ljude u Europi i šire, stvarala je i održava kulture mnogih nacija.
Danas se biblijske vrijednosti masovno relativiziraju zbog rastućeg sekularizma. S druge strane sasvim je normalno i evidentno da jedan dio ljudi nema vjeru u Krista. Tim više, Bog je u svojoj suverenosti to oduvijek znao. Odgovornost kršćana je svjedočiti vjeru i vrijednosti koje su utemeljene na vjeri, bez straha da bi to moglo biti shvaćeno kako nešto nazadno, smiješno i čudno. Nije isključivo problem u današnjim okolnostima, jer i prije je vjera bila upitna, ili pak korištena u negativne svrhe.
Sveto Pismo je Božja riječ i objava koja može objediniti kršćane svih konfesija unatoč svim njihovim razlikama u kulturi, tradiciji i teologiji. Ekumenizam je baza za stvaranjem takvog jedinstva, a ono već postoji na duhovnoj razini, dok je gotovo nemoguće očekivati potpuno formalno ujedinjenje. Jer Europa i ekumenizam počivaju na priznanju i toleranciji različitosti, pogotovo kada je u pitanju položaj manjina. Europa je mjesto gdje žive većinom rimokatolici i protestanti reformirane (kalvinske) i evangeličke (luteranske) konfesije, dok su još historijski prisutni Židovi i muslimani. Zbog toga je potrebno kreirati uvjete suživota, a to se odnosi i na one koji nemaju kulturno-historijsko uporište u Europi.
Religijski pluralizam i tolerancija
Religijski pluralizam i tolerancija počeli su se javljati tijekom i nakon protestantske reformacije u 16. stoljeću. Težnja za reformom u pristupu vjeri, u smjeru koji je blizak Svetom pismu i posebno Evanđelju, bila je nastojanje da svaki čovjek dobije slobodu savjesti u ispovijedanju prave vjere. A kasnije se sloboda savjesti počela odnositi i na one koji nisu kršćani.
Teško je zamisliti kvalitetnu kulturu življenja tamo i među onim ljudima koji ne mogu prihvatiti vrijednost slobode savjesti. To je nešto osobno i neotuđivo. Bog se u milosti objavio nekim ljudima tako što imaju vjeru, a neki nemaju. Istina da je to suverena Božja volja, toliko je snažna tako da ta kalvinska doktrina o predestinaciji i dalje živi kroz duh ljudske tolerancije. Taj duh je nezaobilazan dio reformirane tradicije Crkve, daje puni smisao toj konfesiji, kao teološka baza i u praksi. Nemoguće je nekoga prisiliti na vjeru, ili ga konvertirati. Samo Bog u milosti je mogao nekome dati vjeru u spasenje po Kristu, ili ne. To je nešto sasvim osobno, bez intervencije ikoje ljudske volje.
Tako je protestantizam utjecao razvoj i afirmaciju ljudske slobode, često zanemarene u okovima tiranije, te manjka poštovanja prema Božjoj suverenosti i ljudskom dignitetu. Reformacija je otvorila novu stranicu europske povijesti, negdje ranije, negdje kasnije. Taj je pokret promijenio sliku kršćanstva u Europi i pokazao je put reformama unutar te religije. Protestantske vrijednosti dio su naše civilizacije i onoga što nas čini civiliziranima, unatoč tome što nisu svi ljudi kršćani i praktično vjernici.
Zadaća svih kršćanskih konfesija je tražiti zajedništvo u Kristu i evanđeoskoj poruci koja je mnogo snažnija od svih razlika. Crkva ima svoj katolicitet, a to znači da je jedna i sveopća u duhu svojeg jedinog Poglavara - Gospodina Isusa Krista. |
