PAD U SLOBODI I POVRATAK U ISKRENOM KAJANJU Prispodoba o razmetnom sinu
Ako sloboda nije izgrađena na čvrstom temelju vjere, pad je sasvim izvjestan. No, ponekad su samo veliki padovi u stanju potresti čovjeka te ga potaknuti na obraćenje.
4. korizmena nedjelja - godina C
Prispodoba o dvojici braće i njihovu ocu je jedna od najdužih i najljepših Isusovih prispodoba te jedan od najviše istraživanih tekstova Novog zavjeta. Glavne su teme ove parabole neizmjerna Božja ljubav čiji je ovaj zemaljski otac slika i odraz, te obraćenje, oproštenje grijeha i velika Božja radost nad jednim obraćenim grešnikom.
Da bismo bolje shvatili smisao priče o izgubljenom sinu, trebamo imati na umu kome se Isus obraća. Dvije su skupine njegovih slušatelja: prva su carinici i(li) grešnici, dakle, ljudi koji su svjesni svog grešnog života i potrebe obraćenja, druga skupina, farizeji i pismoznanci koji sebe smatraju pravednima i energično se distanciraju od, prema njihovim mjerilima, grešnih ljudi.
Zaplet ove Isusove parabole započinje mlađi sin. Nestrpljivo dolazi svom ocu i traži onaj dio imetka koji mu po pravu pripada. Želio je samovoljno raspolagati dijelom svoje baštine. Još jedan dokaz kako oholost dolazi prije pada. Otac dopušta i prihvaća inicijativu sina, i to mlađega. Sluša njegovu želju i ispunjava je. Podjela koju čini je pravedna: daje mu dio koji mu pripada. Mogao je spriječiti njegovu namjeru, ali nitko nikoga ne može prisiliti na ljubav. To što je mlađi sin od svog oca zatražio dio dobara koji mu pripadaju nije neobično. Neobično je njegovo ponašanje u tuđini. Sin je s bogatstvom otišao u tuđinu i, kako to inače biva s materijalnim stvarima, sve potrošio. Nekoć mladi nadobudni bogataš, a sada siromašni nadničar. Svih onih silnih prijatelja, žena i ulizica nestalo je čim je ruka upala u prazan džep. Još se jučer razbacivao s hranom, a već danas gladuje. Njegovo društvo više ne čine gizdavi bogataši nego – prljave svinje.
Mlađi je sin tražeći slobodu, upao u ropstvo. Čovjek, naime, u svojoj slobodi zna zalutati. Ako njegova sloboda nije izgrađena na čvrstom temelju vjere, pad je sasvim izvjestan. Ponekad su samo veliki padovi u stanju potresti čovjeka te ga potaknuti na obraćenje. Sin tek u svom poniženju postaje svjestan svog grijeha. Njegova odluka na povratak nije samo očajnički čin nego i iskreno kajanje. Mlađi se sin, rasipnik, ufa u očevu milost da ga ovaj neće otjerati nego da će ga primiti makar kao posljednjeg slugu.
Ali otac na to i ne pomišlja. Ne sprema mu ni pokoru ni kušnju da dokaže obraćenje. Dosta se već izmučio na stranputicama. Dočekuje ga velikim slavljem, gotovo kao za vjenčanje. Neobično je očevo ponašanje. U njemu prevladava ne samo smilovanje nad sinom nego i izobilna ljubav. Otac restaurira sinovljevo prvotno stanje. U čitavoj je ovoj priči otac zapravo u središtu pozornosti. On vuče sve konce: razdijelio je svoje imanje sinovima, godinama je iščekivao svog sina, upravo je on bio motiv sinovljeva povratka, on je taj koji trči svom sinu u susret, priređuje mu gozbu te, na koncu, posreduje kod starijeg sina. Otac svojim ponašanjem iskače iz okvira ondašnjeg mentaliteta. Otac kod sinovljeva povratka u potpunosti preuzima inicijativu. Bez riječi. Nema objašnjavanja, dokazivanja i razračunavanja. Priređuje gozbu ne samo za njega nego i za cijelu zajednicu.
Otac ne potvrđuje i ne ponavlja sinovu riječ “grijeh“. Ali itekako ističe njezino značenje. I u kući pred nazočnima, i vani pred starijim bratom, koji se vraća, tumači kako je riječ o smrti i izgubljenosti (Lk 11, 24.32). Ali spomenuta izgubljenost nije neka relativna dezorijentiranost ili pak psihička zbunjenost. To je riječ koja označava propast, ona ista riječ koju izgubljeni sin upotrebljava kad kaže da umire od gladi.
Prispodoba ukazuje na Božju ljubav prema grešnicima. Nije bitno što je učinio sin, bitna je slika milosrdnoga Oca koji zauvijek ostaje Ocem milosrđa.
No, ne smijemo zanemariti lik starijeg sina, zbog kojeg su farizeji s negodovanjem poslušali Isusovu pouku. U očevoj raspodjeli dobara i stariji je sin dobio svoj dio. Ostao je s ocem, zajedno s njim radio i živio i nikad nije prekršio nijednu očevu zapovijed. Tako bar on kaže. U trenutku povratka mlađeg brata, on je radio na polju. Doznavši razlog veselju, razljutio se i uopće nije mogao razumjeti očevu logiku. Optužuje i oca i brata te uopće ne može dijeliti očevu radost. On je pravednik i ne želi sjesti za stol s grešnikom. Lik starijeg sina je bio i dan-danas ostao simbol farizejštine. On je korektan, ali hladan. Poštuje zakon, ali u njemu nema ljubavi. Njemu je njegova krepost iznad očeve i bratske ljubavi. Unatoč svemu, otac i starijem sinu izlazi u susret. Prvi mu upućuje svoju riječ koja je prema opisu i poticaj i molba. Dok se mlađi sin, poučen nezgodnim iskustvom, skrušeno vraća svom ocu, stariji sin, ne samo da nije svjestan milosti stalnog boravka s ocem nego kao da zavidi što i on nije prošao kroz iskustvo “slobodnog života“ svog mlađeg brata.
Dok je mlađi sin kao pokajnik završio u očevoj kući, stariji je uvrijeđen ostao izvan te kuće, no i njemu su ostala otvorena vrata, i njemu je ostao očev poziv. Slika je jasna, pouka očita. Bespotrebno je naglašavati kako Isus ne priča tek običnu priču da razveseli prisutne, nego jasno svjedoči konkretnu ljubav Oca nebeskog prema svakom čovjeku: bio on grešan ili pak mislio da je pravedan.
Bez obzira hoćemo li ovu prispodobu prozvati po nezahvalnom “razmetnom“ sinu ili dobrom i milosrdnom ocu ili ćemo možda u prvi plan istaknuti tvrdokornost starijeg sina, ona u svakom slučaju ostaje jasnim zrcalom ljudskog i Božjeg ponašanja i trajnim pozivom svakom vjerniku da se prepozna u nekom od njezinih likova i da u skladu s tim djeluje.
14.3.2010
piše: fra Dalibor Milas
PODIJELI OVAJ ČLANAK S DRUGIMA
Komentari (0)
Redoslijed ispisa: od zadnjeg
Info box
Vaš komentar je predan. Nakon što redakcija pregleda Vaš komentar, on će biti naknadno objavljen ili neobjavljen u skladu s pravilima komentiranja tekstova na portalu Križ života.
Info box
Komentirati mogu samo registrirani korisnici. Registrirajte se ovdje i postanite i vi dio zajednice korisnika na Križu života!
OSTALI TEKSTOVI
Dan Gospodnji Život vjernika u slici smokve Vjerujem da svatko od nas koji danas slušamo ovo evanđelje može kroz sliku neplodne smokve razmišljati i o svom vjerničkom životu. U slici ove neplodne smokve mogu se pronaći i ja...
Dan Gospodnji Preobraženje, predokus spasenja Nedjelja Gospodinova preobraženja u vremenu korizme ima za sve nas posebno značenje, jer nas potiče da s Isusom i prema njegovu primjeru preobražavamo vlastiti život i svijet...
Dan Gospodnji U potrazi za svojom pustinjom Isusov boravak u pustinji poticaj je za sve vjernike koji su započeli korizmeno vrijeme, vrijeme traženja malih pustinja u kojima će u tišini srca i duše porazgovarati s Bogom…
Zoom Molite za susret mladih u Zadru Dijecezanski upravitelj Zadarske nadbiskupije don Milivoj Bolobanić uputio je poziv kontemplativnim zajednicama u Hrvatskoj da mole za Susret mladih katolika u Zadru...
Zoom Početak Hrvatske pravoslavne crkve Hrvatska pravoslavna crkva, koju planira obnoviti još neregistrirana udruga Hrvatska pravoslavna zajednica, raspisala je javni natječaj za prelazak pravoslavnih svećenika u HPC…
Zoom Papa upleten u pedofilski skandal? Prema pisanju Timesa, papa Benedikt XVI. izravno je upleten u pedofilski skandal. Ratzinger je svećenika koji je bio osuđen zbog pedofilije poslao na drugu župu. Vatikan sve niječe...
Zoom Kardinal Schönborn: Celibat je problem Katolička crkva, ako želi pokušati pronaći uzroke pedofilije među svećenstvom, mora preispitati i problem celibata, napisao je bečki nadbiskup kardinal Christoph Schönborn...
Dan Gospodnji Prispodoba o razmetnom sinu Ako ljudska sloboda nije izgrađena na čvrstom temelju vjere, pad je sasvim izvjestan. No, ponekad su samo veliki padovi u stanju potresti čovjeka te ga potaknuti na obraćenje…
uKristu
LordExtra
uKristu
elle
