• Dok svekoliko pučanstvo i sindikati muku muče s potrošačkom košaricom, istovremeno pojedinci i obitelji nemilice troše na zimske radosti i uživanja.
OKO 200 TISUĆA HRVATA NA SKIJAMA: Skijanjem do društvenog statusa?
I ove su godine brojni dobrostojeći Hrvati skijali i još će skijati u popularnim i manje poznatim skijalištima u inozemstvu. Općenito se procjenjuje da na zimovanje putuje oko 200 tisuća Hrvata. Je li kod svih njih baš u pitanju velika ljubav prema zimskom sportu ili pitanje prestiža u pojmu odlaska na skijanje znat će svakako bolje oni koji se nalaze na licu mjesta.
U hrvatskoj metropoli uspjela sam saznati slijedeće: Samo skijanje kao turistički aranžman košta otprilike 500 kuna po osobi dnevno u hotelskoj sobi s uslugom polupansiona. Ali ta cijena skače i do 1200 kuna. Smještaj u apartmanu nešto je jeftiniji. Četiri osobe najam apartmana na tjedan dana platiti će zajedno oko 6000 kuna.
Hrvati preferiraju skijališta u blizini toplica, jer se nakon dana provedenog na snijegu vole brčkati u termalnim vodama. Vole šopingirati u ekskluzivnim trgovinama, djecu povjeriti na čuvanje vrtićima na snijegu, uživati u pogledu na snježne krajolike dok fino jedu ili bar zapjevati uz kuhano vino.
To kuhano vino košta oko 3 eura, kava s mlijekom tek nešto manje, a najjeftiniji ručak oko 10 eura. Kuhanjem u apartmanu ne može se puno uštedjeti na hrani, mada ima onih koji pokušavaju prenijeti smrznutu sarmu preko granice. U inozemstvu su i osnovne živežne namirnice skuplje nego u Hrvatskoj. Skijaška karta košta više od 100 eura.
Tko skija u Francuskoj ili Švicarskoj proći će gotovo duplo skuplje. Hrvati ipak preferiraju Austriju i Italiju. Tu je izdatak za benzin, austrijsku vinjetu, a možda i za parkiranje.
Cijenu skijaške opreme provjerila sam u jednoj zagrebačkoj trgovini sportskom opremom. Stoji pravo malo bogatstvo. Hlače skijaškog odijela koštaju između 1000 i 2000 kuna, a jakna oko 1500 kuna, rukavice do 250 kuna, čizme buce 200 kuna, pancerice oko 2000 kuna, skije 3000 do 4000 kuna, a štapovi 200 do 350 kuna. Posebno donje rublje stoji ukupno 600 kuna, skijaške naočale oko 300 kuna, a sanjke 200 kuna.
To je tek odjeća samo i isključivo za stazu. Skijaški puloveri i samterice potrebni su za poslijepodne, a takozvani apres ski partyji zahtijevaju i elegantniju, izazovniju i svečaniju odjeću. S naznakom da u noćnom provodu jedno piće može doseći i vrtoglavu cijenu.
Bude tu i organiziranih tuluma i neplaniranih trudnoća. Tko nije partijao u The Cubu u Nassfeldu taj ni ne zna zašto je živio. Doručak za partijanere se poslužuje čak do 15 sati. A tko skija u Petehovcu ponad Delnica je jadnik vrijedan žaljenja koji ne zna što propušta. Izdaci za odlazak na skijanje zaista su veliki. I dok svekoliko pučanstvo i sindikati muku muče s potrošačkom košaricom i velik dio stanovnika naše zemlje spreman je izaći i na ulicu u borbi za standard dostojan čovjeka, istovremeno pojedinci i obitelji nemilice troše na zimske radosti i uživanja.
U Zagrebu je poskupjela voda, odvoz smeća, grijanje, gorivo, javni prijevoz, smještaj u domovima za starije, te hrana, kruh i pekarski proizvodi, mlijeko i mliječne prerađevine, meso. Pri izračunu potrošačke košarice 30% otpada na udio troškova za hranu, dok je europski postotak tek oko 12%.
U nedavnom intervjuu za Večernji list Goran Bakula, ekonomski savjetnik Nezavisnih hrvatskih sindikata, istaknuo je kako je prosječna hrvatska plaća 4871 kuna, ali da dvije trećine zaposlenih ima plaću ili u razini prosjeka ili nižu. Prosječna hrvatska potrošačka košarica za četveročlanu obitelj iznosila je u prosincu 6.361,01 kunu, bez plaćanja stanarine, osobnog automobila, troškova obrazovanja i zdravstvenih usluga i lijekova... Savez Samostalnih Sindikata Hrvatske ističe da su hrvatske plaće 26,5% prosjeka plaće u EU, a naše cijene su 70% prosječnih europskih cijena.
U Zagrebu 28 tisuća umirovljenika s mirovinama manjim od 1500 kuna prima pomoć Grada od 100 kuna. U isto vrijeme tjedan dana boravka u austrijskom hotelu četveročlana obitelj plaća oko 14 tisuća kuna, bez ostalih povećih, a neminovnih troškova. Za društveni status očevidan je zaključak: sad se vidi sad se zna tko kamo pripada. Na društvenoj ljestvici, naravno.
Društvo Vjernici i kućni ljubimci Naš odnos prema domaćim životinjama i kućnim ljubimcima u načelu je, u našoj bližoj okolini, dobar, čak izvrstan. Pazimo ih, mazimo, kupujemo im igračke, brinemo o njima više nego o sebi...
Društvo Katolička crkva, Fumić i Jasenovac Crkva nije pogriješila kada je spasila na tisuće nevinih Srba, Židova, Fumićevih suboraca i drugih. Bilo joj je stalo do očuvanja života svakog čovjeka, a to je istina koja neke jako boli...
