|
 |
| • Danas zajednicu Taizé čini više od stotinu braće, katolika i protestanata, koji dolaze iz više od 25 zemalja. |
|
|
|
USUSRET HODOČAŠĆU POVJERENJA NA ZEMLJI 2006. U ZAGREBU:
Ekumenska zajednica braće iz Taizéa
Taizé, smješten na jugu Burgundije u Francuskoj, dom je međunarodne, ekumenske zajednice koju je osnovao brat Roger 1940. godine. Braća se zavjetuju za cijeli život na dijeljenje materijalnih i duhovnih dobara, na celibat i veliku jednostavnost života. Danas zajednica okuplja više od stotinu braće, katolika i protestanata različitih porijekla, iz više od dvadeset i pet zemalja.
U srcu dnevnog života u Taizéu su tri zajedničke molitve. Braća se uzdržavaju vlastitim radom. Ne primaju darove ili donacije. Neka braća žive u malim 'bratstvima' među siromasima. Od kasnih 50-ih godina mnoge su tisuće mladih iz brojnih zemalja našli svoj put u Taizé kako bi sudjelovali u tjednim susretima u molitvi i razmatranju. Uz to, braća posjećuju i vode susrete, velike i male, u Africi, Sjevernoj i Južnoj Americi, Aziji i u Europi, kao dio Hodočašća povjerenja na zemlji.
Počeci
Sve je počelo 1940. godine kada je brat Roger u dobi od dvadeset i pet godina napustio Švicarsku, zemlju u kojoj se rodio i otišao živjeti u Francusku otkud potječe njegova majka. Godinama je bolovao od tuberkuloze. Tijekom te dugotrajne bolesti, osjetio je poziv da osnuje zajednicu u kojoj će jednostavnost i suosjećajnost zaživjeti kao temeljne evanđeoske realnosti.
Kad je 2. svjetski rat započeo, brat Roger je bio uvjeren da treba prvo pomagati ljudima u nevoljama, kao što je to i njegova baka činila tijekom 1. svjetskog rata. Malo selo Taizé, gdje se smjestio, bilo je blizu demarkacijske linije koja je dijelila Francusku na pola, te se stoga radilo o pravom mjestu za prihvat izbjeglica. Njegovi prijatelji iz Lyona bili su sretni što ljudima koji su tražili zaklon, mogu dati adresu Taizéa. Zahvaljujući malom kreditu, brat Roger je uspio kupiti kuću u Taizéu koja je bila godinama nenaseljena kao i kuće uokolo. Zamolio je jednu od svojih sestara, Geneviève, da dođe i pomogne oko izbjeglica. Većina izbjeglica koji su se skrivali, bili su Židovi.
Materijalni resursi bili su ograničeni. Nije bilo pitke vode, tako da su po nju morali ići do seoskog izvora. Hrana je bila jednostavna, obično su to bile juhe od kukuruznog brašna, jeftino kupljenoga u obližnjem mlinu. U želji da ne čini bilo kakav pritisak na one koji su se skrivali, brat Roger molio je sam; a često je išao u šume blizu kuća i pjevao. Geneviève je objasnila onima koji imaju potrebu za molitvom, da to čine u osami svoje sobe, tako da se nitko od izbjeglica, posebno oni koji su bili Židovi ili agnostici, ne bi osjećali nelagodno. Roditelji brata Rogera zamolili su prijatelja obitelji, umirovljenog francuskog oficira da ih drži na oku, znajući da su njihovi sin i kćer u opasnosti. I on je to činio stalno. U jesen 1942. godine, on ih je upozorio da su ovi otkriveni i da svi trebaju hitno napustiti mjesto.
Brat Roger se uspio vratiti 1944. godine, i tada nije bio sam. U međuvremenu, nekoliko mu se braće pridružilo, te oni započinju zajednički život koji nastavljaju u Taizéu. Na Uskrs 1949. godine prva su se braća zavjetovala na celibat, na zajednicu i na jednostavan život.
Taizé danas
Danas zajednicu Taizé čini više od stotinu braće, katolika i protestanata, koji dolaze iz više od 25 zemalja. Svojim postojanjem, zajednica je konkretan znak pomirenja između podijeljenih kršćana i razdvojenih ljudi općenito. Braća zajednice žive isključivo od svoga rada. Ne primaju nikakve darove. Ne primaju niti obiteljsko nasljedstvo za sebe, već zajednica ga posvećuje najsiromašnjima.
Već 1950. godine braća odlaze živjeti u mjesta pogođena nesrećom, kako bi bili s ljudima koji pate od siromaštva ili razdora. Danas male grupe braće prisutne su u Aziji, Africi i Južnoj Americi. Oni, koliko je to moguće, dijele životne uvjete s onima koji ih okružuju, pokušavajući biti živuća prisutnost ljubavi prema siromašnima, djeci s ulice, zatvorenicima, umirućima i svima onima koji su ranjeni u svojoj dubini zbog razrušenih odnosa, zbog nasilja. |
| Susret Ivana Pavla II. i brata Rogera tijekom Papinog posjeta Taizéu 1986. godine. |
|
|
Crkveni poglavari također dolaze u Taizé. Zajednica je dočekala papu Ivana Pavla II, došla su tri Canterburyska nadbiskupa, pravoslavni metropoliti, svih četrnaest luteranskih biskupa iz Švedske i brojni pastori iz čitavog svijeta. Tijekom godina broj posjetitelja Taizéa nastavlja rasti. Od kraja 1950-tih godina, mladi između 17 i 30 godina dolaze u sve većem broju. Sestre sv. Andrije, međunarodne katoličke zajednice osnovane prije 7. stoljeća, 1966. godine dolaze živjeti u selo pored i preuzimaju dio zadataka vezanih uz doček. Katkad časne sestre drugih zajednica također pomažu. Puno kasnije, mala grupa poljskih sestara uršulinki također dolazi pomoći oko dočeka mladih. Od 1962. godine, braća i mladi ljudi iz Taizéa, kontinuirano odlaze u zemlje Istočne Europe, često u skrovitosti, kako bi bili blizu 'zarobljenima' unutar granica. Sada kada su 'zidovi pali' i putovanje je jednostavnije između Istoka i Zapada, uvijek važni kontakti s pravoslavnim kršćanima, značajno su se povećali.
Brat Roger umro je 16. kolovoza 2005. godine u dobi od 90 godina. Ubijen je za vrijeme večernje molitve. Brat Alois, kojega je brat Roger prije mnogo godina izabrao za nasljednika, odsad je prior zajednice. Svakoga tjedna od ranoga proljeća do kasne jeseni, mladi s različitih kontinenata dolaze na brdo Taizéa. Oni tragaju za smislom života, u zajedništvu s mnogim drugima. Hodajući izvorima vjere u Boga, oni prolaze unutarnje hodočašće koje ih ohrabruje da grade odnose povjerenja prema drugim ljudskim bićima. Nekih tjedana u ljetnim mjesecima više od 5000 mladih iz 75 država svijeta sudjeluje u zajedničkoj avanturi. I ova se avantura nastavlja kada se vrate svojim kućama. Ona je izražena u njihovoj brizi za produbljenjem unutarnjeg života i njihovom spremnošću da preuzmu odgovornost kako bi svijet učinili boljim mjestom za život.
Posjetitelje Taizéa dočekuju braća koja su se zavjetovala da će slijediti Krista tijekom života. Sestre prisutne na brdu također preuzimaju dio dočeka. Tijekom susreta, triput dnevno svi se prisutni sastaju na zajedničku molitvu, štujući Boga zajedno u pjesmi i tišini. U poduzimanju Hodočašća povjerenja na zemlji, Taizé ne organizira pokret oko zajednice. Svi su pozvani, nakon boravka u Taizéu, živjeti u njihovim vlastitim prilikama kako ih oni sami razumiju, s većom sviješću unutarnjeg života i samih sebe kao i njihovih veza s drugima koji su uključeni u sličnu potragu za onim što je zaista važno.
Hodočašće povjerenja 2006. u Zagrebu
Prije 30 godina brat Roger je promatrao mlade koji dolaze i pitao se kako tim mladima dati da to iskustvo iz Taizéa nastave kada se vrate svojim kućama. Kako zapravo otići mladima tamo gdje oni žive? On je sam počeo odlaziti u zemlje gdje žive mladi koji su dolazili u Taizé i s njima je molio. S tim ciljem počeli su se organizirati godišnji susreti mladih u trajanju od nekoliko dana. Susreti su održani u Parizu, Budimpešti, Varšavi, Milanu, a ove godine se održava od 28. prosinca 2006. do 1. siječnja 2007. u Zagrebu, koji će biti domaćin tisućama mladih iz cijele Europe, a i šire. Taj Susret je postaja Hodočašća povjerenja na zemlji te će uslijediti nakon višemjesečnog pripremanja kako za hodočasnike koji će doći u Zagreb, tako i za domaćine u župama grada i okolice koji će ih primiti.
Ovaj će 29. europski susret mladih biti prilika za zajedničku molitvu, dijeljenje iskustava među mladima mnogih naroda i otkrivanje Crkve kao kvasca zajednice u ljudskoj obitelji. Šestorica braće iz Taizéa se već od rujna nalaze u Zagrebu kao i deset volontera iz raznih zemalja. Svakoga dana od ponedjeljka do petka braća pozivaju sve koji to žele da im se pridruže u molitvi u 17 sati u crkvi Sv. Marije na Dolcu u Zagrebu. Subotom je dnevna molitva u 13 sati. Veći dio programa odvijat će se u župama zagrebačke nadbiskupije. Tijekom pet dana mladi dobivaju smještaj u nekoj od župa. Navečer svi odlaze na Zagrebački Velesajam, gdje će neki od paviljona biti uređeni kao molitveni prostor. Očekuje se između 30 i 40 tisuća mladih, osim onih iz Hrvatske.
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić doći će na molitvu na Velesajmu, a u zagrebačkoj katedrali predslavit će svetu misu u nedjelju 31. prosinca 2006. Tu misu prenosit će televizija, najvjerojatnije i u drugim zemljama. Više o Taizéu, kao i o ovogodišnjem susretu mladih u Zagrebu između Božića i Nove Godine možete saznati na web stranici: www.taize.fr, dok na web stranici Glasa Koncila www.glas-koncila.hr možete pogledati 20-minutni film o Europskom susretu mladih u Zagrebu. |
|
