|
 |
| • Sestre Male franjevačke obitelji žive usred svijeta, ne nose uniformu ni bilo koji drugi vanjski znak koji bi ih izdvajao iz njihove sredine, a pripadaju svjetovnim institutima u okviru Crkve. |
|
|
|
SVJETOVNI INSTITUT:
Mala franjevačka obitelj
Svjetovni instituti su laički stalež Bogu posvećenog života u svijetu. Njihove početke naziremo još koncem 19. stoljeća, a procvat su doživjeli u 20. stoljeću. Danas u svijetu postoji nekoliko stotina muških i ženskih svjetovnih instituta različitih karizmi.
Od Crkve su službeno priznati 2. veljače 1947. godine apostolskom konstitucijom “Provida Mater Ecclesia“ pape Pija XII. Motu proprio “Primo feliciter“ pobliže definira specifičnost posvećene svjetovnosti, a uputa “Cum Sanctissimus“ tumači primjenu oba dokumenta. 1983. godine svjetovni instituti nalaze svoje mjesto i u novom Zakoniku Katoličke crkve. Upravo ove godine, na Dan posvećenog života 2. veljače, navršilo se 60 godina od službenog priznanja ovog oblika posvete Bogu.
Sveti Otac Ivan Pavao II. je na svetkovinu Gospodinova Navještenja 1996. godine izdao posinodalnu apostolsku pobudnicu “Vita Consecrata“, u kojoj ovim riječima tumači svjetovne institute u Crkvi:
Svjetovni instituti su “ustanove čiji članovi kane živjeti posvećenje Bogu u svijetu po zavjetovanju evanđeoskih savjeta u vremenitim strukturama, kako bi tako bili kvasac mudrosti i svjedoci milosti u kulturnom, gospodarskom i političkom životu. Kroz za njih svojstvenu sintezu svjetovnosti i posvećenja oni kane unijeti u društvo nove sile Kristova kraljevstva, nastojeći iznutra preobraziti svijet snagom Blaženstava. Na taj način, dok ih posvemašnja pripadnost Bogu čini potpuno posvećenima njihovoj službi, njihovo djelovanje u normalnim laičkim uvjetima pridonosi, pod djelovanjem Duha, evanđeoskom oživljavanju svjetovne zbilje. Svjetovne ustanove tako pridonose, prema posebnoj naravi svake od njih, prodornoj nazočnosti Crkve u društvu.“ (Vita Consecrata br. 10)
Povijesni pregled
'Mala franjevačka obitelj' je ženski svjetovni institut, papinskog prava. Nastao je u Bresciji, u Italiji, godine 1929. Utemeljio ga je sluga Božji p. Ireneo Mazzotti OFM,, zajedno sa sestrom Vincenzom Stroppa. Odatle se Institut brzo širi po Italiji. Brojne sestre su sveto živjele svoje zvanje, a među njima posebno mjesto zauzima službenica Božja s. Antonietta Lesino. S vremenom 'Mala franjevačka obitelj' prelazi granice Italije. Danas Institut ima oko 700 svojih članica raspršenih po Europi (Italija, Austrija, Hrvatska, Slovenija, Belgija, Francuska, Španjolska, Portugal i Malta) te u Latinskoj i Srednjoj Americi (Brazil, Čile, Gvatemala, Paragvaj i Meksiko) te u Kanadi.
Počeci 'Male franjevačke obitelji' u Hrvatskoj i Sloveniji sežu u 1958. godinu. U župi sv. Nikole biskupa u Rijeci djelovao je p. Krsto Marinov, franjevac Provincije sv. Jeronima iz Zadra. Bio je gorljivi pastoralni djelatnik i apostol među mladima, usprkos teškim komunističkim vremenima. Mlade je odgajao u duhu crkvenosti i podizao njihov pogled prema visokim kršćanskim idealima. Upućivao ih je u vrednote kršćanskog očinstva i majčinstva, te duhovnog očinstva i majčinstva u staležu posvete Bogu.
U takvom ozračju odgajale su se i prve sestre koje su se oduševile za posvetu Bogu. Htjele su svoj život potpuno posvetiti Bogu, ali ne u redovništvu. Tražeći Božje rasvjetljenje, ustrajno su molile zajedno sa svojim duhovnikom p. Krstom. Po nadahnuću Duha Svetoga p. Krsto u župi osniva Treći Red. Unutar Trećeg Reda, u potpunoj tajnosti, uz blagoslov mjesnog ordinarija i svoga provincijala, ustanovio je udrugu “Zaručnice siromašnog Krista“. Sestre su zajedno s ostalim trećorecima djelovale u pastoralu župe i trudile se oko osobnoga duhovnog života i teološke formacije. Njihovo djelovanje je bilo franjevački jednostavno, radosno, zanosno, a napajalo se na koljenima pred euharistijskim Kristom. Svoj život, zalaganje i osobe s kojima su apostolski radile povjeravale su brizi Blažene Djevice Marije i osjećale su njezinu trajnu pomoć i zaštitu.
Na ovaj način sestre su živjele svoju posvetu i Udruga je od 1958. do 1966. godine narasla na broj od 12 sestara. Božjom providnošću i posredstvom p. Berarda Barčića OFM, generalnog definitora Reda Male braće u Rimu, 1966. godine sestre doznaju za postojanje svjetovnog instituta “Piccola Famiglia Francescana“ u Italiji. Upoznavši karizmu tog Instituta, ustanovljena je potpuna identičnost duhovnosti i načina života. Na veliku radost svih, dvije identične obitelji, koje je Bog podigao u dva različita naroda, 23. listopada 1966. godine u Rijeci, u župi sv. Nikole biskupa sjedinile su se u jedno.
Danas ta zajednica broji 25 sestara, od kojih 22 žive u Hrvatskoj (Rijeka, Pazin, Zagreb, Ilok i Split), a 3 sestre u Sloveniji (Ljubljana i Tolmin). Sve zajedno sačinjavaju jednu Regiju sa sjedištem u Rijeci.
Glavne oznake Male franjevačke obitelji
Ljubav, poniznost, savršena radost i mrtvljenje trebaju resiti sestre Instituta. Utemeljitelji, p. Ireneo Mazzotti kao i p. Krsto Marinov, neumorno su poticali sestre na trajni rast u navedenim krepostima.
Mala franjevačka obitelj: MALA, kćeri moje, jer vas poniznost mora držati malenima da postanete dostojne kraljevstva nebeskoga; FRANJEVAČKA, jer poniznost i sestrinska ljubav ujedinjene sa siromaštvom tvore značajnu oznaku našega Serafskog Oca Svetog Franje; OBITELJ, jer morate učiniti da među vama kraljuje prava istinska sestrinska ljubav (Iz pouka Utemeljitelja: “Vogliatevi bene“, str. 265).
Narav i svrha Male franjevačke obitelji
Pravilo života sestara Male franjevačke obitelji jest: “Opsluživati Evanđelje Gospodina našega Isusa Krista po primjeru sv. Franje živeći u poslušnosti, siromaštvu i čistoći, prema smjernicama Konstitucija“ (Konstitucije, čl. 2).
Mala franjevačka obitelj stavlja sebi za zadaću sljedeće svrhe: posvemašnje posvećenje svojih članica Bogu, da teže za savršenom ljubavi posvemašnjim zavjetovanjem evanđeoskih savjeta u svijetu; suobličenje Kristu prema načelima franjevačke duhovnosti; postojano i velikodušno služenje Crkvi, punim svjedočenjem života, opslužujući zavjete, te kršćanskim oživljavanjem i usmjeravanjem zemaljskih stvarnosti, da bi učvrstile i proširile Kristovo kraljevstvo na svim krajevima Zemlje; proširenje franjevačkog duha u svijetu; aktivno sudjelovanje, osobito molitvom i žrtvom u posvećenju svećenika, posvećenih osoba i svih članova triju franjevačkih redova“ (Konstitucije, čl. 3).
Sestre Male franjevačke obitelji žive usred svijeta, ne nose uniformu ni bilo koji drugi vanjski znak koji bi ih izdvajao iz njihove sredine. Odijevaju se kao i njihovi suvremenici srednjega društvenog sloja, uredno, dostojanstveno, ali skromno - franjevački. Uzdržavaju se vlastitim radom u onom zanimanju za koje su se osposobile. ako bi mogle bolje svjedočiti vjeru u svojoj sredini, neprimjetno, neuočljivo, ali stvarno, kao kvasac u tijestu, sestre čuvaju diskreciju o svojoj pripadnosti Institutu, te bez potrebe ne očituju svoja imena u javnosti.
Zavjeti
Zavjet čistoće - “Treba cijeniti kao izvanredan dar milosti čistoću ´radi Kraljevstva nebeskoga´ (Mt 19,12). Ona na poseban način oslobađa čovjekovo srce, da se rasplamsa većom ljubavlju prema Bogu i svim ljudima. Zato je ona osobiti znak nebeskih dobara...“ (P.C., 12). “Sa zavjetom čistoće sestra se obvezuje da će živjeti ´s novog i posebnog naslova´ (L.G. 44) u savršenoj čistoći srca i tijela te preuzima obvezu da neće sklapati ženidbu. Na taj način teži da se očuva vjerna ljubavi Božjoj, te da ostane slobodna da se može velikodušno darivati braći i biti proročki znak kraljevstva Božjega u svijetu“ (Konstitucije, čl. 9).
Zavjet siromaštva - “Siromaštvo se ima shvatiti kao sloboda od tereta i sputavanja što ga bogatstvo nameće onome koji ga traži i posjeduje radi njega samoga; ima se shvatiti kao ljubazno i praktično zanimanje za siromahe, nevoljnike, gladne kojih u svijetu ima još nepregledno mnoštvo...“ (Iz govora pape Pavla VI. Plenarnom vijeću OFM, 20. 11. 1974.). “Sa zavjetom siromaštva sestra se obvezuje da će se upriličivati Kristu u ljubavi prema siromaštvu i postaviti svoje nade u nebeska dobra, kako bi postala što slobodnija i raspoloživija za služenje braći; i sačuvavši vlasništvo i upravljanje novcem, kao i drugim materijalnim dobrima koje posjeduje, obvezuje se da će se njima služiti ovisno i ograničeno, u skladu sa Konstitucijama i Direktorijem“ (Konstitucije, čl. 13).
Zavjet poslušnosti - “Krist... se ponizi... postavši poslušan do smrti, do smrti na križu“ (Fil 2,8)... Neka imaju na umu da su se radi Boga odrekli vlastite volje“ (Franjevački izvori, 101). “Sa zavjetom posluha sestra se obvezuje da će se upriličavati Kristu poslušnome nastojeći da čitav njezin život bude ´žrtva živa, sveta i ugodna Bogu´ (Rim 12,1) i neka nastoji slušati u duhu vjere - aktivno i odgovorno - svoje poglavare prema propisima Konstitucija“ (Konstitucije, čl. 15).
Duhovni život
“Duša posvećena Bogu vrijedi onoliko koliko vrijedi njezina molitva“, često je isticao sestrama utemeljitelj p. Ireneo Mazzotti. Sestra Male franjevačke obitelji pozvana je živjeti intimno sjedinjenje s Bogom, u ćeliji vlastite duše, usred svijeta - koji postaje njezin “samostan“. U tom “samostanu“ sestra gaji snažni život pobožnosti u jedinstvu s Kristom i Crkvom nadahnjujući se na vrelima kršćanske i franjevačke duhovnosti.
U rastu duhovnog života pomaže joj duhovni vođa i njezina zajednica koju ne ujedinjuju kućni zidovi nego istinska sestrinska ljubav. Zato se zajednica okuplja na česte susrete obiteljske i formativne naravi, na mjesečne duhovne obnove, godišnje duhovne vježbe, hodočašća...
Odgoj
U svijetu koji je mjesto Božjeg prebivanja, u stvorenom i otkupljenom svijetu, zajedno sa svim kršćanima sestra je izložena djelovanju “duha svijeta” o kome piše sv. Ivan u 17. poglavlju svog Evanđelja. Tom “duhu svijeta“ sestra se odupire nastojanjem oko trajnog obraćenja. Zato svjetovni instituti pridaju izuzetnu važnost molitvi, duhovnom životu i odgoju sestara.
Nakon pripreme i primanja u Institut sestra se tri godine priprema na posvetu. Daljnjih šest godina se priprema na konačno uključenje u Institut, a potom slijedi hod trajne formacije, koji obuhvaća čitavi život sestre. Odgoj sestara povjeren je centralnoj predsjednici sa njezinim vijećem, te regionalnoj predsjednici i glavnoj sestri sa njihovim vijećima.
Duhovna asistencija
Mala franjevačka obitelj je od samih početaka tijesno povezana s Redom Male Braće. S tim Redom održava sve one duhovne i moralne veze koje joj dopušta položaj svjetovnog instituta. Duhovni asistenti zajedno s odgovornima u Institutu i s njihovim vijećima, u čijem radu i sami sudjeluju, surađuju u odgoju sestara i bdiju nad življenjem vjernosti karizmi u Institutu.
Apostolat
Prema Konstitucijama sestra, snagom svoga krštenja i svoje posvete u svijetu, dužna je uvijek i svugdje promicati dobro oko sebe. Čitav njezin život, uz poticaj ljubavi, mora se pretvoriti u apostolat i sva njezina apostolska djelatnost mora biti prožeta evanđeoskim duhom i vjerna smjernicama Crkve.
Stoga je sestra pozvana: marljivo i stručno vršiti svoj posao (svoje zanimanje) u duhu vjere i služenja; promicati i podržavati zdrave kulturne, društvene i rekreativne pothvate; širiti franjevački duh primjerom i djelom; podržavati pothvate i djela koja promiče Franjevački Red, osobito na polju apostolata duhovnih zvanja i misija; velikodušno surađivati, prema svojim mogućnostima, u pastoralu mjesne Crkve; žrtvovati se za djela milosrđa, tjelesna i duhovna, posebno u odnosu prema siromasima i bolesnicima...
Od samih početaka u Institutu je trajno prisutna molitva i žrtva za posvećenje svećenika i Bogu posvećenih osoba. Za razliku od redovničkih zajednica, koje se bave određenom vrstom apostolata, svjetovni instituti su pozvani na svestrani apostolat, svugdje i u svako doba.
Sestre hrvatske Regije se već dugi niz godina bave specifičnim apostolatom, a to je okupljanje djevojaka raznih uzrasta na duhovne obnove i duhovne vježbe. U posljednje vrijeme su usmjerene na maturantice, studentice i radnice koje su pred životnim odlukama i izražavaju potrebu za mjesečnim duhovnim susretima u ovoj vrevi života. Duhovni dio susreta, koji se sastoji od predavanja, sakramenta pokore, sv. mise i euharistijskog klanjanja povjeravaju se svećeniku franjevcu, a sestre animiraju susret.
Svaka od sestara je neizmjerno zahvalna Bogu za dar poziva. Uz njegovu pomoć žele nastaviti radosno se suobličavati Kristu i svijetu donositi evanđeosku radost i nadu za kojom toliko čezne.
Kontakt adresa:
Svjetovni institut Mala franjevačka obitelj
Petra Zrinskog 11
51000 RIJEKA
Tel/fax: 051 432 707
E-mail : i.fabris@inet.hr |
