|
 |
| • U jednom mističnom viđenju u La Storti blizu Rima, Ignaciju se ukazao Isus s križem, a pokraj njega je bio i Otac koji je rekao: "Želim da ovoga uzmeš za svoga slugu". |
|
|
|
HRVATSKA POKRAJINA DRUŽBE ISUSOVE I ISUSOVCI U SVIJETU:
Družba Isusova - isusovci
Isusovci - to je pučki naziv za jedan od redova Katoličke crkve koji se službeno zove ''Družba Isusova''. Red je osnovao Ignacije Loyolski (1491. - 1556.).
Zašto isusovci, a ne ignacijevci? Svi su redovi u Crkvi do tada uzimali ime svoga osnivača. Ignacije i njegovi drugovi od početka su bili protiv toga da se zovu ignacijevci. U jednom mističnom viđenju u La Storti blizu Rima, Ignaciju se ukazao Isus s križem, a pokraj njega je bio i Otac koji je rekao: "Želim da ovoga uzmeš za svoga slugu". Isus se okrenuo Ignaciju i rekao: "Hoću da nam služiš." Ovaj je događaj imao utjecaj na osnivanje i davanje imena toj novoj redovničkoj zajednici. Prvi isusovci odmah od početka nisu htjeli da im itko bude glava, osim Isusa Krista kome su jedinom željeli služiti, pa su se stoga nazvali Družbom Isusovom.
Od osnutka Družbe pa sve do danas
Ignacije je shvatio da bez škole neće moći pomagati dušama. Odlučio je postati svećenik. Iako je već imao 30 godina, poduzeo je jedanaestogodišnji studij koji je završio na, tada najpoznatijem sveučilištu, pariškoj Sorboni. Za vrijeme studija okupio je oko sebe šestoricu drugova koji su se nazivali "Prijatelji u Gospodinu". Među njima najpoznatiji je bio Franjo Ksaverski. Oni su u kapeli na Montmartreu položili zavjete čistoće i siromaštva 15. kolovoza 1534. Odlučili su da nakon studija i ređenja otputuju u Jeruzalem i da tamo djeluju među muslimanima. Ako to ne budu mogli ostvariti, stavit će se na raspolaganje Papi.
Budući da zbog rata nijedan brod iz Venecije nije plovio prema Svetoj zemlji, plan s Jeruzalemom je propao. Krenuli su u Rim i ponudili se Papi na raspolaganje. On ih je bez oklijevanja prihvatio i povjerio im niz poslova. Pojava tih "reformiranih svećenika", kako su ih Rimljani zvali, tako je dobro utjecala na narod da su uskoro bili pozvani i u druge talijanske gradove.
Ignacije je napisao "Formulu Instituta", dokument, u kojemu je sažeto iznio svrhu te nove redovničke zajednice i predao Papi na odobrenje. Papa Pavao III. je 27. rujna 1540. svečano odobrio tu novu redovničku zajednicu. Ignacije je bio izabran za prvog vrhovnog poglavara i to ostao sve do svoje smrti 1556.
Isusovci su se ubrzo proširili svuda po Europi. Najprije su se angažirali u školstvu. Ignacije je osnovao "Rimski kolegij" koji je papa Pavao VI. 1556. uzdigao na razinu sveučilišta, koje je od 1583. godine nosi ime "Gregorijana". Za izobrazbu mladih isusovaca Ignacije osniva u Rimu "Collegium Germanicum" u koji je primao izabrane mladiće koji su se spremali za svećeništvo i rad u svojim biskupijama, a dolazili su iz zemalja u kojima je kršćanstvo bilo opterećeno različitim teškoćama. Zatim isusovci osnivaju učilište "Biblicum" za promicanje biblijskih znanosti i "Institutum Orientale" koji ima zadaću zbližiti istočnu i zapadnu Crkvu.
U apostolatu Družbe Isusove misije imaju od početka važno mjesto. Kao misionari putuju u Indiju, Japan, Maleziju, Afriku, Kinu, Sjevernu i Južnu Ameriku. U svom radu služili su se tiskarstvom, glazbom, sakralnom umjetnošću. Svoje su crkve gradili uglavnom u baroknom stilu. Od osnutka reda isusovačko je kazalište bilo važno pedagoško sredstvo, jer je u sebi sjedinjavalo moralnu pouku i šalu. Izumili su dijapozitiv, kod mjerenja temperature prvi upotrijebili živo srebro, otkrili pojave pri lomu svjetla razbijanja boja kroz prizmu, sudjelovali u stvaranju osnova analitičke geometrije, postavili diferencijalni račun. U Europu su donijeli kišobran, vaniliju i druge mirodije. Bili su ispovjednici kraljeva i savjetnici carskih dvorova. Poznati su kao istraživači, a još više kao mučenici i sveci.
U Sjevernoj i Južnoj Americi okupili su stanovnike prašume - Indijance, u stalna sela, tzv. redukcije. Te su redukcije uskoro postale vrlo uspješne i na privrednom području. Propale su zbog gramzljivosti europskih osvajača za njihovom zemljom i dobrima koja su ostvarivale.
Budući da je isusovački red svoje članove uvijek slao u žarišna područja i bili su angažirani u rješavanju gorućih problema, zbog toga je red dolazio u neprilike. Stoga je doživljavao i da mu se dive, ali i da ga uvijek i progone. Papa Klement XIV., pod pritiskom kraljevske loze burbona i pokreta janzenista, potpisuje dekret kojim dokida Družbu 1773. Papa Pio VII. ponovno je uspostavlja 1814. godine.
Danas, u više od 60 zemalja isusovci vode preko 800 školskih i odgojnih ustanova, te više sveučilišta. Na njima se školuje preko dva milijuna mladih ljudi. Oko 20.000 isusovaca dana djeluje u 112 zemalja širom svijeta. Budući da Družba svoje djelovanje ne ograničava na određene djelatnosti, isusovci rade u različitim poslovima: u naviještanju i u katehezi, kao pisci i znanstvenici, u permanentnom obrazovanju i u savjetovalištima, u centrima za mlade i u domovima duhovnih vježbi, u isusovačkoj službi za izbjeglice u ekumenskom dijalogu kao i u onom s nekršćanskim religijama. Vode i papinsku zvjezdarnicu. Družba Isusova je odgovorna za "Radio Vatikan", a danas oko tisuću isusovaca širom svijeta radi u sredstvima društvenog priopćavanja: radiju, TV, internetu, filmu i tisku. |
|
S isusovcima je došao jedan novi tip redovničkog života: ne žive povučeno nego usred svijeta i ljudske probleme uzimaju kao svoje. Ne vide protivnost između djelovanja i molitve. Ideal im je: Boga u svemu naći, na svakom mjestu i u svakom djelovanju. Od početka je bilo očito da ta nova redovnička zajednica nije ljudsko iznašašće, nego Božje djelo. Sv. Ignacije koji je sebe smatrao Božjim sredstvom piše u Ustanovama: "Budući da se Družba, koja nije ustanovljena ljudskim sredstvima, ne može ni očuvati ni unaprijediti njima, nego milošću Boga i Gospodina našega Isusa Krista, te u njega jedinoga valja stavljati nadu da će On čuvati i promicati to djelo koje se je udostojao započeti na svoju službu i pomoć dušama".
Isusovci u Hrvatskoj
Još za života sv. Ignacija isusovci dolaze među Hrvate. Nikola Bobadilla, jedan od prvih Ignacijevih drugova, boravi u Zadru i Dubrovniku. Prvi Hrvat isusovac je Toma Zdelarić. Stupio je u isusovce 1554. U hrvatskim gradovima otvaraju svoje škole i rezidencije u kojima razvijaju svoj uobičajeni apostolat. Isusovci otvaraju školu u Dubrovniku (1604.). U Zagreb dolaze 1606. Slijedeće godine osnivaju gimnaziju. Promicanje njihova studija filozofije na viši studij bilo je utiranje puta zagrebačkom sveučilištu. 1662. godine u Zagrebu otvaraju Akademiju sa studijem filozofije i teologije koja poveljom cara Leopolda I. (1669.) dobiva sveučilišna prava i povlastice. Na Rijeci otvaraju gimnaziju 1627., u Varaždinu 1636., u Osijek stižu 1687., u Petrovaradin 1693. i. Požegu 1698., a u Split 1722. godine. Zbog svoga specifičnog načina djelovanja u mjesnim crkvama, isusovci u Hrvatskoj sastavljaju prve gramatike.
Spomenimo neke koji su važni za hrvatsku kulturu i znanost: Bartul Kašić je pisac prve hrvatske gramatike, a tu su još i A. Della Bella i J. Habdelić; Jakov Mikalja je autor hrvatsko-talijansko-latinskog rječnika. Filozofi i znanstvenici: K. Bedeković, Markantun de Dominis, J, Zanchi, F. Bruna i S. Glavač. Ivan Vreman poznati je matematičar i astronom, a Ruđer Bošković je jedan od najvećih znanstvenika uopće. Od poznatih pisaca tu su još A. Kanižlić, R. Kunić i B. Džamanjić. U misijama djeluju I. Ratkaj i F. Konšćak. Iz novijeg vremena poznat je pjesnik Milan Pavelić i, na otoku Daksi strijeljani, Petar Perica koji je spjevao pjesme "Do nebesa" i "Zdravo Djevo". Od misionara je najpoznatiji Ante Gabrić.
U Hrvatskoj provinciji Družbe Isusove isusovci djeluju u Zagrebu (Palmotićeva, Jordanovac, Fratrovac, Sljeme), Splitu, Dubrovniku, Rijeci, Opatiji, Osijeku, a izvan Hrvatske djeluju u Sarajevu, Beogradu, u Crnoj Gori i Makedoniji (Ohrid). U Zagrebu isusovci vode Filozofski fakultet Družbe Isusove na kojem oko 500 studenata studira filozofiju i religijsku kulturu. Postoji također i teološki studij na kojem uz isusovce, studiraju i bogoslovi iz drugih biskupija. Od 1998. godine u Osijeku isusovci vode klasičnu gimnaziju koja ima oko 270 učenika.
Hrvatski isusovci izdaju časopis za religioznu kulturu laika Obnovljeni život, Glasnik Srca Isusova i Marijina, Ignacijev put te knjige iz područja znanosti i vjere. Uključeni su u rad na televiziji i radiju (Radio Vatikan na hrvatskom jeziku, Radio Marija), djeluju i na internetu preko molitvene internet stranice "Prostor Duha". U Zagrebu djeluje studentski katolički centar “Palma“. Briga za stare i nemoćne je također jedna od karizma reda. Zbog toga vode zakladu “Biskup Josip Lang“. Odnedavno imaju također prvog biskupa redovnika isusovca, zagrebačkog pomoćnog biskupa Valentina Pozaića. Isusovci šire veliku pobožnost prema Presvetom Srcu Isusovu i Marijinu. Vidljivo je to svakog prvog petka u mjesecu u bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj ulici u Zagrebu kao i svake prve subote u mjesecu u crkvi Bezgrešnog Srca Marijina na Jordanovcu. U bazilici Srca Isusova čuvaju grob blaženog Ivana Merza, a u Travniku sluge Božjega Petra Barbarića.
Kako postati isusovac?
Isusovci su zajednica svećenika i časne braće. Trude se prepoznavati znakove vremena i živjeti po evanđelju, boreći se za vjeru i pravdu. Mnogi ljudi ih poznaju po radu u školstvu, radu s prognanicima, ili po duhovnoj tradiciji i centrima za duhovne vježbe.
Od osnutka Družbe 1539. pa sve do danas, isusovci djeluju po cijelome svijetu, trudeći se ostvariti viziju svetog Ignacija, neumorno radeći na raznim područjima crkvenog i društvenog života. Danas u svijetu djeluje oko 21 tisuća isusovaca na svim kontinentima, a od toga 160 u Hrvatskoj. Uz bogatu duhovnu i kulturnu tradiciju, današnja djelatnost isusovaca u Hrvatskoj obuhvaća: srednje i visoko školstvo, odgojiteljski rad, vođenje duhovnih vježbi, rad s mladima, s obiteljima, sa socijalno ugroženima, s hendikepiranima, s liječnicima i medicinskim osobljem, s izbjeglicama, rad na župama, vojni kapelani, izdavačka djelatnost, rad na radiju i televiziji, suradnja sa raznim znanstvenim institutima, pučke misije... Hrvatska pokrajina Družbe Isusove obuhvaća i okolne zemlje: BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Bugarsku.
Ako želiš pristupiti isusovcima, nećeš isključivo živjeti i raditi između četiri zida, nego u Redu čija je jedna od glavnih oznaka pokretljivost! Ako je to što želiš i tražiš, možda je ovo prvi korak na putu tvoje odluke!
Informacije i kontakt:
p. Miroslav Čadek SJ
mail: mosj02@yahoo.com
web: www.isusovci.hr
mob: 098/1822 144, 091/7242 369 |
|
