M 51 god., Zagreb Član od 24.11.2008. Pošalji poruku
Poruka: 81 (mladi forumaš)
Napisano: četvrtak, 27.11.2008 u 9:39 Tema: Poznajete li Zen!?
Živim -- slažem se. Samo jedno još: Isus je navjestio Kraljevstvo Božje, a put u njega je preko križa. To je horizont. Prihvaćanje križa ima smisla samo kao put u Kraljevstvo. Ndam se na ti nije zasmetalo pojašnjene. Zbog jasnoće u temi; a možda više za mene nego za tebe.
Ž 36 god., Zadar Član od 23.11.2008. Pošalji poruku
Poruka: 78 (mladi forumaš)
Napisano: četvrtak, 27.11.2008 u 10:11 Mijenjano: četvrtak, 27.11.2008 u 14:55 (Živim) Tema: Poznajete li Zen!?
iHR
piše: Živim -- slažem se. Samo jedno još: Isus je navjestio Kraljevstvo Božje, a put u njega je preko križa. To je horizont. Prihvaćanje križa ima smisla samo kao put u Kraljevstvo. Ndam se na ti nije zasmetalo pojašnjene. Zbog jasnoće u temi; a možda više za mene nego za tebe.
Nije mi zasmetalo. Naprotiv, hvala. Htjela sam i ja tebi odgovoriti na tvoj post u kojem Zena blagoslivljaš, - kako mi se to svidjelo, jer - Isus je umro za svakog čovjeka, i koji ga poznaje i ne poznaje, koji ga prihvaća i ne prihvaća, koji ga ljubi i ne ljubi, koji je svjestan i koji nije svjestan što čini. (Što god učiniste jednom ... meni učiniste.)
M 30 god., Zagreb Član od 01.11.2008. Pošalji poruku
Poruka: 754 (iskusni forumaš)
Napisano: četvrtak, 27.11.2008 u 18:45 Tema: Poznajete li Zen!?
Eto ajde dobro je sve, ide se dalje, u svemu, pa tako i u vjeri, neka svatko raste i neka bude.
iHR - nemoj se naći povrijeđen, ne mislim ja tebe ništa napadti ni osuđivati, samo ima tu nekih ljudi koji se deklariraju kao vjernici znaš a više su licemjeri, i egocentrici, što ćeš i sam uvidjeti s vremenom, pa ćeš dopustiti da sam skeptičan prema svima koji mi nešto govore, ovo i ono što bi trebalo i kako bi trebalo. A ja pročitam tko je što začas, znaš tko ide po loju svima, a tko ima svoju svjesnosti svoj stav i tko što zna objasniti i tko provocira a tko im nešto za reći.
Eto dobro je, ti si ispravan čovjek, nisi licemjer, to ti je to, da ne misliš drugačije.
M 51 god., Zagreb Član od 24.11.2008. Pošalji poruku
Poruka: 81 (mladi forumaš)
Napisano: četvrtak, 27.11.2008 u 19:46 Tema: Poznajete li Zen!?
Zen. Dostojevski na jednom mjestu kaže da je pravi kršćanski stav:
ne možeš ništa učiniti da bih te ja prestao ljubiti (citat nije doslovan, makar ga se često sjetim).
Sam se često pokušavam referirati na ovaj stav. Prolaz mi je slab.
M 20 god., Van Hrvatske Član od 04.10.2008. Pošalji poruku
Poruka: 62 (mladi forumaš)
Napisano: nedjelja, 14.12.2008 u 12:13 Tema: Poznajete li Zen!?
Budizam – to je religija bez Boga, izostrena filosofija smrti i duhovnog samoubistva. Buda – veliki umetnik, koji je napisao poraznu, po svom psihologizmu, sliku kosmickog postojanja kao svetske tragedije i ljudskog zivota, gde se pod zbunjem cveca nalaze zmije, a pod svilenim pokrivacima, sakriveni nozevi i klesta dzelata.
Cilj budizma je utilitaran: oslobodjenje coveka od stradanja, koje indijski mudrac izjednacuje sa postojanjem. U svom u svom neuzdrzanom pan-kriticizmu postojanja, budizam je dosao do predela, za coveka moguceg i stao kao zacaran, nad propascu nepostojanja. Most izmedju dve obale – vremena i vecnosti – za budizam ne postoji. Ucenje budizma odrice bogoopstenje kao prevazilazenje ljudske ogranicenosti kroz izlazak u apsolutno bice i zaustavlja se na nivou filosofskog skepticizma. Za budizam, zivot – jeste smrt, a smrt – to je zivot. Propoved Sakja Munija zvuci kao rekvijem nad grobom osudjenog sveta.
Zen Budizam sobom predstavlja jednu od grana dalekoistocnog budizma. On je nalik na buket hrizantema, koji pleni poglede svojim bojama, ali nema mirisa. Zen je moguce razmatrati kao svojevrsnu reakciju istocnog pijetizma na elitizam i utancani intelektualizam budisticke filosofije. Ovaj indo-kineski hibrid je iznikao pod uticajem Taoizma, od koga je preuzeo nemar ka formalnoj logici, filosofskim sistemima i saznajnim kategorijama, koje se gaje u budizmu i vedizmu. On se sa prezirom odnosi prema svim vidovima naucnih i drustvenih delatnosti, smatrajuci je „sizifovim“, uzaludnim trudom i narusavanjem svetske harmonije.
Cilj Zena – vracanje coveka samome sebi kroz sazercanje, posmatranje. Istina za Zen – slicna je kriku deteta, pokretu duha, toga sto lezi dublje, od misli i emocija. Misao u njenom obicnom smislu, kao odredjeno cvrsto shvatanje, za Zen-budistu javlja se laznom.
Istina - to je prskanje podsvesti na vrh refleksa. Meditacija – cetkica umetnika-impresioniste, pomocu koje podsvest cini iznenadne nepromisljene figure na povrsini refleksa. U odnosu zena prema klasicnom budizmu postoji nesto nalik odnosu drevnih kinika prema platonizmu.
Zen-budizam dolazi u dodir sa egzistencijalizmom, ali ako egzistencijalizam cini coveka takvim, onda zen-budizam trazi coveka, u njegovoj tamnoj, poput prvobitnog haosa, dubini. Zen budizam ima spoljasnje analogije sa ekstazom intelektualnog samoodricanja Platona.
Ali ako je za Platona put ka uproscavanju – put intelektualnog aristokratizma, koji do samoodricanja dolazi kroz punocu intelektualnog poznanja, za kojom se otkriva potresan bezdan neznanja, onda je zen-budizam – skoro aristokratski estetizam, koji odbacuje nesavrsenstvo i uslovnost logicke misli kako u dijalektickom, tako i u metafizickom planu.
Zen-budizam ne razmrsava cvorove filosofske misli, vec ih kida, kao paucinu na prozoru, koja ometa svetlost koja je prodrla u sobu. Misao kao bljesak i prosvetljenje za zen budistu ima heuristicki karakter iznenadnog pronalaska. On uklanja pokrove svoje podsvesti, da bi obnazio svoje „ja“, kao elektricnu zicu. Otuda ljubav prema paradoksima, ka nepotpunosti, ka budalastim kratkim aforizmima, ruganjima i ka ludilu.
Zen je iznikao u Kinu pocetkom sestog veka. Njegovim osnivacem smatra se Bodhidarma, taj indijski Diogen. U sedmom i osmom veku, zen budizam je pronikao u Japan i ovde dobio svoju zavrsnu formu medju samurajima.
Zen sobom predstavlja ne toliko religioznu pojavu; on je stvorio celu skolu u literaturi, filosofiji i vestinama. Njegov cilj je – prelaz postojanja spoljasnjeg i iluzornog, u postojanje, zakljuceno u samome sebi, koje ishodi iz polja nepostojanja, gde unistenje shvatanja i osobina postojanja, jeste prelaz ka sustini kroz unistene oblike, ka cistoj energiji postojanja van kategorija koje je odredjuju.
„Sta je zen-budizam?“ – pitao je ucenik svog ucitelja i kao odgovor dobio snazni samar. Ovim, nikako filosofskim gestom, ucitelj je odlucio da pokaze, sta je ucenik ucinio svojim pitanjem: zamahnuo je na sustinu zena, koji uci, da neporedno ne moze biti izrazeno posredno (kroz rec). Pod neposrednim se podrazumeva odnosenje subjekta prema objektu, „ja“ prema „ne-ja“, a takodje i „ja“ prema samome sebi.
Pri tome, filosofska analiza subjekta i objekta, kao gnoseoloskih shvatanja i kategorija savrseno odsustvuje. Zen oznacava „usredsredjenost, asketski polozaj“. Asketa sedi nad bezdanom svoje sopstvene podsvesti kao soko nad misjom rupom i lovi, kao zbunjenog misa, najdublji impuls svog „ja“, koji isplivava na povrsinu, ociscujuci ga od mahuna spoljasnjeg, onoga, sto nije „ja“.
Ucitelj zena, stari vuk, vaspitan u sumi filosofskih skola i logickih sistema, pokazao je svom uceniku repu i pitao: „Sta je ovo?“ Ucenici su cutali, samo jedan od njih je ustao i rekao: „Ucitelju, daj mi je i ja cu je pojesti.“
Razlegao se smeh, ali ucitelj je bio u entuzijazmu zbog odgovora. Ucenik je preneo objekat iz spoljasnjeg vizuelnog plana u ciljni i primio ga u direktnom iskustvu. Opisivanje repe kao njenog kvaliteta bi bilo potapanje uma u mnostvu atributike, a ucenik je nju ucinio cinjenicom svog unutrasnjeg zivota. To sto je covek, nasitivsi se repom, dao drugi odgovor na isto pitanje, malo je uznemirilo nastavnika.
Glavno je – metod. Ovde zen nema posla sa licnoscu, vec sa efemernom individualnoscu, koju sravnjuje sa potokom koji neprestano tece.
U 20. veku, u epohi krajnjeg individualizma, dekadensa kulture i filosofije, zen-budizam se rasprostranio u svim zemljama ne samo Azije, vec i drugim delovima sveta. Budista ulazi u nirvanu kao stanje transa. U zen-budizmu zivot se prima kroz nirvanu, kroz krajnje uproscavanje.
Kod zen budiste postojanje pocinje odatle, gde se „ja“ svoje podsvesti vec ne deli, iako bi to „ja“ bilo tackom, ravnom nulom, ili energetskim vakuumom. Ali „ja“ se prima nedeljivim tamo, gde se zavrsava analiticka misao, to jest, bez maski misli; to je oblast gde vladaju grubi instinkti i prefinjene kosmicke intuicije.
Zato u oblasti filosofije, dozivljaji zena kombinuju u sebi vulgarnost divljeg deteta i estetizam utancanog dekadenta. U oblasti vestine, njegova intuicija prelazi u meditativni impresionizam ili asocijativnu simboliku.
Zen-budizam – to je budisticki super-egzistencijalizam, budizam bez Bude, to je adogmatsko ucenje, koje ne priznaje ni predanja, ni simvole vere, to – je poezija (tacnije „glas“) coveka, stavise neposrednog coveka, slobodnog od svih uslovnosti i pravila, autoriteta i ucitelja, a glavno – od sopstvenih sudjenja, kao spoljasnji oblik gnozisa.
To je cudna zaljubljenost u svoju mracnu podsvest, zelja da se zivi neposrednim zivotom, impulsima iz dubina podsvesti, pogruzavanje u samoga sebe, meditiranje sebe na tim dubinama, gde je postojanje poistoveceno sa nepostojanjem.
Ako je budizam Sakja Munija elitaran, onda je zen budizam Bodhidarme – anarhican; Bodhidarma – to je pijani Buda. Ako govorimo o kultu, to je njegov kult – ruganje kao razrusujuca sila protiv svakog autoriteta, u tom delu i Bude, protiv svih uslovnosti, u tom delu i protiv sebe samoga. U njemu postoji nesto slicno frojdizmu. Ali ako je frojdizam pokusavao da otkrije i desifruje znake podsvesti, to se zen sliva sa njima. Ovde postoji stremljenje ka uproscenosti, koje dovodi do posebne infantilnosti.
U vestinama to je taj simvolicki primitivizam, gde jedna linija, jedan pokret cetkice moze sobom da zameni sliku. To je anarhicno ucenje, ali bez sociologije i filosofskih ekskursa. To je pusto polje za neobuzdano samostvaralastvo, gde se odlicno privijaju, kao presadjene biljke, pozajmice iz filosofsko-etickih sistema, samo ne u vidu umnih zakljucaka, vec u vidu izreka.
To je prezir prema zivotu, i stremljenje da se razrusi forma, da se ostavivsi ciljni sadrzaj, preciznije, dobije taj sadrzaj, kao da razbiju ljusku oraha, da bi izvadili njegovo srce; to je mrznja prema filosofiji i u isto vreme ljubav prema filosofskim paradoksima, prezir prema postojanju i postovanje pred nepostojanjem, budisticka ravnodusnost prema samome Budi, sloboda od svega u ime nicega, ucenici bez ucitelja, ucenje bez odredjivanja samog ucenja, odbacivanje bez osnove i odricanje bez potvrdjivanja, alogicna logika toga, da je svet samo iluzija. Ironija i ruganje zena nad postojanjem – smeh gledaoca u tetru lutki. Meditacija – to je pogruzavanje u dubinu svoje podsvesti i prica o njoj, znak tanak kao linija, nacrtana tusom, na japanskoj minijaturi.
Ko sam „Ja“? Zen-budizam ne daje odgovor. Od drustvenog coveka on ide prema empirijskom, od empirijskog ka podempirijskom, ka iracionalnom, gde se ose postojanja slivaju sa nepostojanjem. Zen – to je usredsredjivanje, poza i metod posmatranja nad tamnim provalijama duse, gde iznicu nejasni impulsi, koji prelaze u nejasne, kao senke, linije koje se primaju kao izreke Pitija; zatim ih bacaju u oganj ruganja, da se oni ne bi pretvorili u gusecu formu i da ih ne bi davili svojim autoritetom. To nije intuitivizam kao stvarna sila i svojstvo duse, to je zivot duse, kao brze, filosofski impresionizam, kao prskanje duse.
Zen-budizam je istocnjacki cinizam; kritikujuci sistem vrednosti kao iluziju, on vodi ka iluzornoj slobodi posredstvom odricanja – ka slobodi u nuli. Kao i budizam, on ne daje odgovora na ontoloska pitanja zivota. Bozanstvo za njega ne postoji, licnosti – takodje, postojanje je poistoveceno sa zlom. Ako budizam vidi panaceju od svetskog zla u aristokratskom bestrascu i preziru prema svetu, u emocionalnom odbacivanju sveta, to zen-budizam hoce da zastiti sebe, pretvarajuci svetsku tragediju u svetsku komediju.
„Ko je Sakja Muni?“ – pitao je ucitelj.
„Brisac u javnom toaletu.“ – odgovorio je ucenik.
Ali zasto se zen naziva budizmom? Zato sto on ne izlazi iz kursa budistickog odbacivanja sveta, zato sto iz svih sistema, on je najvise kategorican i cvrst u odbacivanju sveta i poistovecivanju postojanja sa zlom.
Zen-budizam – to je religija smrti; zen-budizam prolazi pored duha i duse coveka, dok meditiraju njegovi instinkti, kao sto malisan lomi lutku i vidi unutar nje slamu i vatu. Smeh zen-budizma – to je isti taj smeh i urlik prekinutog metala na apokalipticnim slikama Dalija. Zen-budizam – religija samuraja – esteta, koji neustrasivo beze od zivota na sastanak sa smrcu. To je - religija osudjenih.
Pitnje: Da li je moguce sravnjivati zen sa hriscanstvom bez Hrista?
Odgovor: Hriscanstvo bez Hrista uopste ne postoji. Isus iz Nazareta – zivo srce Novog Zaveta. Zen odrice Licnog Boga, dusu kao besmrtnu supstancu, prvorodni greh, iskupljenje i Iskupitelja, buduce preobrazenje coveka i sveta, to jest svo hriscansko ucenje. Zen je adogmatican i amorfan. Zato se on moze slobodno koristiti nekim hriscanskim terminima, uobicajenim za Evropljanina, polazuci u njih budisticki sadrzaj.
Pitanje: Kakva je metodologija zena?
Odgovor: Zen se obraca neposrednom poznanju, ali upotrebljava meditativne formule, koje po istim principima, treba da se razmatraju kao tudje telo u dusi askete. Gde je garancija, da ce takva meditacija sublimirati sadrzaj duse, a da ne stvori nove psihicke komplekse, obmotane tankom paucinom gordosti i strasti? Odbacujuci obrednost, zen budisti u isto to vreme okruzuju svoje skole i manastire egzoticnim dekoracijama.
Pitanje: Ko je „jedini sveprodiruci Buda“ po ucenju zena?
Odgovor: „To nije arhetip svemira poput Adama Kadmona u kabali i tim vise nije istorijski Buda Gautama. „Jedini Buda“ – princip antipostojanja, koji lezi ispod svih oblika postojanja. To je skoro „budisticki Siva“, samo bez personifikacija i metodologije. On nije „ko“, vec uvek prisustvuje „nista“.
Pitanje: Kako se ostvaruje zen u asketici?
Odgovor: Zen, ili na kineskom „can“, oznacava, kako smo rekli gore, polozaj, asketski metod, usredsredjenost. Asketa sedi u „pozi lotosa“, obracen licem ka zidu, obojen u crno. Crna boja – odsustvuje u duginim bojama, to je boja koja apsorbuje, ali ne reflektuje, simbol praznine – mentalne i kosmicke; pri tom asketa proiznosi nekad ime Bude, podrazumevajuci kosmickog Budu. Ponekad on meditira, ponavljajuci kratke aforizme, najvise prebiva u tisini, posmatrajuci crnu boju kao odsustvo slucajnog postojanja.
Dusa, pusta od misli i zelja, mora da se slije sa prazninom od svojstava i kvalitetom bezdana, sa nebicem. Ali u stanju samofiksacije dusa prima kao otkrovenje, svoju sopstvenu tamnu stranu i impulse kosmickih duhova, koji je susrecu na putu za „nigde“.
Te duhove praznine, hriscanska mistika naziva demonima, a ikonopisna tradicija oslikava crnom bojom...
M 30 god., Zagreb Član od 01.11.2008. Pošalji poruku
Poruka: 754 (iskusni forumaš)
Napisano: nedjelja, 14.12.2008 u 17:16 Mijenjano: nedjelja, 14.12.2008 u 17:24 (Zen), nedjelja, 14.12.2008 u 17:27 (Zen), nedjelja, 14.12.2008 u 17:28 (Zen) Tema: Poznajete li Zen!?
sara
piše: I ovdje preporučam knjigu Zabranjeno iskustvo - od ašrama do samostana
A koliko ta knjiga ima stranica Sare? Ma to je knjiga onoga svećenika, ma on je sve krivo radio i bavio se OKULTIZMOM, prije nego je postao katolički svećenik. Okultizam i Zen budizam, je nešto totalno uopće, užasno, nikada, ikada, u povijesti, ikada u svemiru, to je toliko nemoguće uopće, ikada usporediti, prihvatiti, okultizam pa to je , pa to je, ma mislim daj daj......
On je bio u New age pokretima, u okultizmima, prakticirao je okultne prakse, krivo je shvaćao hinduizam, ma daj mislim molim te lijepo, pa taj se sada zaredio za katoličkog svećenika i to je to......Ma daj daj, pa to je presmješno meni.
Mislim hvala na preporuci za knjigu i tom gospodinu katoličkom svećeniku Jeseph_Marie Verlinde, želim dakako sve najbolje....
Ž 53 god., Koprivnica Član od 01.01.2006. Pošalji poruku
Poruka: 4459 (stari forumaš)
Napisano: nedjelja, 14.12.2008 u 17:37 Tema: Poznajete li Zen!?
Zen
piše: A koliko ta knjiga ima stranica Sare? Ma to je knjiga onoga svećenika, ma on je sve krivo radio i bavio se OKULTIZMOM, prije nego je postao katolički svećenik. Okultizam i Zen budizam, je nešto totalno uopće, užasno, nikada, ikada, u povijesti, ikada u svemiru, to je toliko nemoguće uopće, ikada usporediti, prihvatiti, okultizam pa to je , pa to je, ma mislim daj daj......
On je bio u New age pokretima, u okultizmima, prakticirao je okultne prakse, krivo je shvaćao hinduizam, ma daj mislim molim te lijepo, pa taj se sada zaredio za katoličkog svećenika i to je to......Ma daj daj, pa to je presmješno meni.
Mislim hvala na preporuci za knjigu i tom gospodinu katoličkom svećeniku Jeseph_Marie Verlinde, želim dakako sve najbolje....
Eh, najpametniji među pametnima da si knjigu pročitao vidio bi gdje je čovjek bio i tko su mu bili učitelji. Ali ako netko se ne usudi pročitati što iskusan čovjek piše, šteta, ali što se može...
M 30 god., Zagreb Član od 01.11.2008. Pošalji poruku
Poruka: 754 (iskusni forumaš)
Napisano: nedjelja, 14.12.2008 u 17:42 Mijenjano: nedjelja, 14.12.2008 u 17:43 (Zen) Tema: Poznajete li Zen!?
sara
piše: Eh, najpametniji među pametnima da si knjigu pročitao vidio bi gdje je čovjek bio i tko su mu bili učitelji. Ali ako netko se ne usudi pročitati što iskusan čovjek piše, šteta, ali što se može...
Dobro pročitat ću, ali takvi ko taj lelujavi pajac, koji su kao listovi na vjertu, gdje puhne tu lete, sumnjam da će me ičemu podučiti. A da njihovo krivo tumačenje ne bi utjecalo na mene kroz krivu percepciju emocija kojom me žele zadobiti, morat ću prije čitanja sprovesti rigorozne vježbe za fokusiranje i zatvaranje. Da mi um ostane potpuno prazan kako bi neometano mogao sagledati tu materiju tuđe percepcije i iskustva, koje je njegovo i neznam zašto uopće želi nakon što je 20 godina šutio sada to djeliti sa svijetom...
M 30 god., Zagreb Član od 01.11.2008. Pošalji poruku
Poruka: 754 (iskusni forumaš)
Napisano: utorak, 16.12.2008 u 1:10 Tema: Poznajete li Zen!?
iHR
piše: Hvala Sari za preporuku knjige.
No, ako unaprijed Zen odbacuje mogučnost poduke - može li ga tuđe iskustvo ičemu podućiti???
A da li tebe može podučiti čemu pozornije čitanje postova, kao npr. ovog mog odmah iznad Sarinog, gdje sam se već odlučio da ću pročitat, i to napisao, i to u prvoj rečenici, jer me i pomalo zanima, ili ti neznaš hrvatski jezik ili si samo nenamjerno bezobrazan i praviš se pametan sa svojih 50 godina i misliš da sam ja nepodojen na cici, pa si ideš davati za pravo da mene analiziraš, i da razlučuješ da li ja mogu i od koga što naučiti?
Osjećam da posjeduješ zlu narav. Ne sviđa mi se tvoj govor.
Ž 37 god., Osijek Član od 21.09.2008. Pošalji poruku
Poruka: 1281 (stari forumaš)
Napisano: utorak, 16.12.2008 u 6:19 Tema: Poznajete li Zen!?
Zen
piše: A da li tebe može podučiti čemu pozornije čitanje postova, kao npr. ovog mog odmah iznad Sarinog, gdje sam se već odlučio da ću pročitat, i to napisao, i to u prvoj rečenici, jer me i pomalo zanima, ili ti neznaš hrvatski jezik ili si samo nenamjerno bezobrazan i praviš se pametan sa svojih 50 godina i misliš da sam ja nepodojen na cici, pa si ideš davati za pravo da mene analiziraš, i da razlučuješ da li ja mogu i od koga što naučiti?
Osjećam da posjeduješ zlu narav. Ne sviđa mi se tvoj govor.
daj zen ti si "nedodirljiv"" ti također sve analiziraš, podučavaš, tjeraš vodu na svoj mlin..............da li to po tvom principu znači da si i ti zao?
LordExtra
Hrvoje
Otvori novu temu
Odgovori na temu
Prati ovu temu
Ispiši
Citiraj
Odgovori
