RAZGOVOR S BISKUPOM MILOM BOGOVIĆEM O GRADNJI CRKVE NA UDBINI Novi prijedlozi vezani uz Crkvu hrvatskih mučenika me ne zanimaju
Ne sumnjam da ćemo Crkvu hrvatskih mučenika izgraditi i pored silne medijske kampanje koja je pokrenuta protiv nje, rekao je za naš portal gospićko-senjski biskup Mile Bogović.
Prošlih se mjeseci u javnosti nižu rasprave vezane uz gradnju Crkve hrvatskih mučenika na Udbini. Crkva je odustala od prvog projekta arhitekta Nikole Bašića te umjesto njega odabrala drugi projekt Marine Balin-Fadejev koji je zgrozio Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske. Oni novi projekt smatraj arhitektonskom katastrofom.
Da rasprava oko novog projekta Crkve hrvatskih mučenika nije gotova pokazalo je i otvoreno pismo članova bivšeg Ocjenjivačkog suda za izgradnju spomenute crkve koji zahtijevaju povratak na projekt arhitekta Nikole Bašića. Biskupski ordinarijat u Gospiću odgovorio je kako je prvi projekt za njih prošlost. Kako bi doznali pojedinosti o sadašnjem stanju projekta na Udbini, gospićko-senjski biskup Mile Bogović odazvao se pozivu portala Križ života i odgovorio na nekoliko aktualnih pitanja:
Križ života: Zbog čega je novi projekt Crkve hrvatskih mučenika jeftiniji od prijedloga da se onaj prvi arhitekta Nikole Bašića gradi dio po dio?
Kada se svaki dio po dio zbroje na koncu sve skupa ispadne višestruko skuplje. Svakako još skuplje od prijašnjih ponuda koje smo dobili za gradnju po prvom projektu. Ako se prekida rad, to se uvijek skupo plaća. Uvijek je jeftinije kad se radi u jednom potezu. Prijašnje ponude su bile (s PDV-om) od 67 do 152 milijuna. Prihvatili smo najjeftinijega, no on je nakon nekog vremena jednostrano prekinuo radove jer nismo htjeli mijenjati malo prije potpisani ugovor. Taj potez izvođača može se tumačiti da je pogodio prenisku cijenu. Slijedeći ponuđač prelazio je 100 milijuna. Čuo sam da su neki izjavili kako visina troškova ne bi trebala biti razlogom da se projekt napusti. Kad sam ih zvao u pomoć, nisu pružili ni kunu.
Križ života: Kolika bi koštao izmijenjeni projekt Crkve hrvatskih mučenika, koji nudi sad već bivši Ocjenjivački sud, a koliko će koštati novi projekt?
Na prvi dio pitanja sam upravo odgovorio. Za detaljnije podatke bilo bi dobro upitati predlagatelja nove ponude. No, mislim da oni o tome ne vode mnogo računa. Ja znam da će ovaj projekt po kojemu se crkva gradi stajati 35 milijuna s PDV-om. Od toga treba oduzeti iznos od 5 milijuna za već urađene radove. No mene ti novi prijedlozi više ne zanimaju. Ipak ne zamjeram nekim ljudima što su stavili potpis na ono pismo jer zacijelo se osjećaju moralno odgovorni za glas koji su prije dali. Jednako vjerujem da bi svaki od njih učinio nešto slično da je bio na mojem mjestu. Možda bi to bilo bolje, a možda i lošije.
Ja sam svakako s novim projektom veoma zadovoljan. Na njemu su surađivali osim arhitekata i vrsni liturgičari. Dobio sam priznanje također od brojnih naših umjetnika. A kakva je situacija kod nas stvorena usklađenom medijskom kampanjom vidi se i po tome što se ljudi boje izići sa svojim imenom. Jedna arhitektica je morala gotovo na ispovijed kod šefova struke.
Novi prijedlog Crkve hrvatskih mučenika
Stalno se povlači kritika da za novi projekt nije bio raspisan natječaj. Raspisan je, ali su ljudi iz straha povukli ponude. Čak i oni s kojima smo surađivali na izradi projektnog zadatka. Agresija je došla do tih granica da se bilo tko može narugati novom projektu. Ne treba ni znati o čemu se radi. Jedne novine narugale su se krivoj crkvi, misleći da je ova naša. Mnogi sebi svojataju pravo da biskupu određuje kako će se urediti unutrašnjost crkve. Tu ne mislim na prihvaćeni arhitetektonsko-urbanistički idejni projekt Nikole Bašića. To sam i ja prihvatio. Prihvatio sam i Bašićevu procjenu njegova dogotovljenog projekta (30 milijuna). Ali nisam ni mogao ni smio prihvatiti bajoslovne naknadne troškovnike niti brojne naknadne inovacije i zahtjeve.
Križ života: Kako će se namaknuti sredstva za projekt, odnosno koliko je do sada sakupljeno i od koga?
U glasilu Crkve hrvatskih mučenika objavljuju se imena svih darovatelja od 1000 kuna naviše. U najnovijem broju stoji da raspolažemo s 18 milijuna. Skupljamo priloge u domovini i inozemstvu. No uvijek napominjem kako ne želim da se ijedna lipa ugradi koja je oduzeta od zaslužene radničke plaće. Želimo da se crkva gradi dobrovoljnim darovima jer jedino tako možemo gradnjom izraziti zahvalnost za dar života koji su mučenici položili za svoje suvremenike i za nas. No, na taj način ne mogu se dobiti veliki iznosi. Nije ni primjereno da se na Udbini gradi crkva koja odiše bahatošću i raskošem.
Ne sumnjam da ćemo crkvu izgraditi i pored silne medijske kampanje koja je pokrenuta protiv nje. Neki su se u kampanju uključili i ne znajući što čine. Znam što narod misli jer sam s idejom Crkve hrvatskih mučenika obišao ne samo sve naše krajeve u domovini nego gotovo i sva mjesta gdje Hrvati žive u svijetu. Nažalost, mnogi naši mediji su već odavna izgubili izravni kontakt s narodom i ne izražavaju njegovo mišljenje. Niti se u tom smislu trude. Tako se događa da oni napadnu projekt ali objave zajedno maketu crkve po prvom i po novom projekt. Tu nam učine uslugu jer je golemoj većini naših vjernika bliži ovaj projekt po kojem sada radimo. Tako nakon napisa protiv nove crkve dolaze velike pohvale za nju. Mnogo puta, dakako, hvale na novom projektu i ono što je prijašnji bolje izrazio.
Križ života: Koliko će Crkva hrvatskih mučenika biti vjernički iskorištena? Hoće li se oko nje okupljati vjernici samo jednom godišnje?
Crkva će služiti i kao župna crkva i prema tome u njoj će se mise služiti kao i u drugim župnim crkvama. Godišnja proslava bit će u subotu nakon Male Gospe, što znači da neće biti uvijek istog dana. U to vrijeme je dan Krbavske bitke (9. rujna) i blagdan Uzvišenja Sv. Križa (14. rujna). To ne znači da će Svetište “raditi“ za hodočasnike samo tog dana. Imamo jedan dan u godini kada se slavi Gospa Bistrička, ali ljudi hodočaste kroz cijelu godinu. Prema zanimanju koje su vjernici pokazali, na tom putu je i Crkva hrvatskih mučenika na Udbini.
Novi prijedlog Crkve hrvatskih mučenika
Križ života: Novi projekt vezan je vizualno uz crkvicu Sv. Križa u Ninu. Postoji li igdje u svijetu takav slučaj da se neka crkva u 21. stoljeću gradila po uzoru na crkvu iz davne povijesti?
Čudim se takvom pitanju. Moglo bi se prije pitati postoji li igdje neki širi prostor a da u njemu ne postoji neka crkva kojoj kao inspiracija služi neka starija crkva. Kada je riječ o memorijalnim crkvama, kakva je ova, taj oslonac na prošlost razumije se sam po sebi. Čemu tražiti primjer u 21. stoljeću kad je tek počelo? Onaj koji se malo više razumije u umjetnost zna da je renesansna umjetnost ustvari obnova rimske klasične umjetnosti, da smo poslije toga imali neoromaniku, neogotiku, neoklasicizam. Već iz samih riječi vidljivo je da je riječ o oslanjanju na prijašnje stilove.
Ako želite vidjeti pojedine crkve koje se oslanjaju na daleke stilove i forme, pođite u Zagrebu do crkve Sv. Blaža. U Tomislavgradu i Makarskoj naći ćete velike crkve koje se oslanjaju upravo na malu ninsku crkvu Sv. Križa, još više nego se oslanja ova naša. Nevjerojatno je kako su ljudi nasjeli kampanji, najprije da je Crkva hrvatskih mučenika napuhana replika crkve Sv. Križa u Ninu, a na kilometre će se primijetiti da ona to nije, i drugo da je već sami oslonac na prošlost krivi iskorak.
Križ života: Ne mislite li da bi bilo bolje kad bi nove crkvene građevine danas stvarale povijest po svom duhovnom i arhitektonskom izričaju, umjesto da imitiraju povijest?
Odoše vi u partizane! Oni su smatrali da s njima počinje povijest i da budućnost treba graditi na temeljima koje oni postavljaju. Mi kršćani smo nerazdvojivo vezani na prošlost jer ono što mi naviještamo danas i što ćemo naviještati sutra dogodilo se u prošlosti. Crkva je stoljećima oblikovala na najbolji mogući način bogoslužni prostor i na nama je na prvom mjestu obveza da se okoristimo tim iskustvom.
To ne znači da Crkva nije koristila i suvremena dostignuća, ali ona su se samo nadograđivala na prijašnjim dosezima, a nipošto se nisu vrednovala samo po tome koliko su nova. Tu se razilazi crkvena i sekularna arhitektura. Ako bi nestalo razlike između te dvije arhitekture, nestalo bi sakralnosti. Onda se ne bi osjetio prag koji dijeli jednu crkvu od neke sekularne građevine (trgovački centar i slično).
Vaš komentar je predan. Nakon što redakcija pregleda Vaš komentar, on će biti naknadno objavljen ili neobjavljen u skladu s pravilima komentiranja tekstova na portalu Križ života.
Info box
Komentirati mogu samo registrirani korisnici. Registrirajte se ovdje i postanite i vi dio zajednice korisnika na Križu života!
Interview Žutelija: Moj roman nije napad na Crkvu Razgovarali smo s autorom knjige Moj bed, moj preveliki bed i upitali ga nekoliko pitanja vezanih uz knjigu čiji sadržaj opisuje jedno od zanimljivijih pitanja u Crkvi, pitanje celibata...
Interview Piršić: Zaštita okoliša je pitanje morala Jedina snaga koja u svijetu radi na očuvanju okoliša, osim ekološkog pokreta, je Katolička crkva i općenito religija, istaknuo je za naš portal predsjednik udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić…
Interview Treba galamiti o istini života Razgovarali smo s frontmenima bendova, Tomislavom Mihacom iz Božjih Ovčica i Marinom Katavom iz Effathe, i pokušali dobiti odgovor formira li se u Hrvatskoj scena kršćanske alternativne glazbe...
Zoom Kuharić je bio čovjek molitve Kardinal Franjo Kuharić bio je čovjek molitve, hrabar, principijelan, blag, ljubitelj istine i promicatelj ekumenizma te pun pristupačne jednostavnosti, rekao je biskup Košić...
Zoom Crkva nastavlja borbu protiv pedofilije Zaštita od spolnih napada maloljetnika prioritet je crkvenih ustanova u borbi protiv pedofilije, rekao je vatikanski promatrač nadbiskup Tomasi na zasjedanju Vijeća za ljudska prava UN-a...
Zoom Papa: Vratite se u ispovjedaonice Kriza sakramenta pomirenja traži objašnjenje prije svega od svećenika i njihove velike odgovornosti u odgoju Božjeg naroda za radikalne zahtjeve evanđelja, napomenuo je Papa...
Riječ Božja Četrdeset dana slave Gospodnje Korizma podsjeća na četrdesetodnevni post Mojsija, Ilije i Gospodina Isusa Krista te uvodi u proslavu centralnog kršćanskog blagdana, Uskrsa. Rano se javlja u kršćanstvu...
Zoom Nadbiskup Barišić pušten iz bolnice Zdravstveno stanje splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića je dobro te je u srijedu u popodnevnim satima otpušten na kućno liječenje iz Kliničkog bolničkog centra u Splitu...
felicit@
fatalist
xp2px
NikolaH
