• Pretpostavlja se da je starost svemira 13,7 bilijuna godina. Uzmemo li taj period i sažmemo ga u jednu godinu, tada prosječni životni vijek čovjeka traje 0,15 sekundi.
VJEČNO PITANJE Koliko je velik svemir i može li biti beskonačan?
Koliko je svemir velik? Može li biti beskonačan? Ako svemir ima granicu, što je iza te granice? Ako je svemir imao svoj početak, što je bilo prije toga?
To su samo neka od pitanja koja smo si u životu barem jednom postavili. Svaki dan smo zatrpani raznim obavezama od obitelji, škole, posla, ljubavi, a o pitanju svemira i postanka razmišljamo eventualno u školi ili kad nam je dosadno.
Životni vijek čovjeka je jako kratak. Iako imamo dojam da je 75 godina dugi period, u astronomskim mjerilima to je treptaj oka. Pretpostavlja se da je starost svemira 13,7 bilijuna godina. Uzmemo li taj period i sažmemo ga u jednu godinu, tada prosječni životni vijek čovjeka traje 0,15 sekundi. U toj našoj sažetoj godini čitava zabilježena povijest ljudske civilizacije traje 21 sekundu, a čovjek na zemlji postoji 10 minuta. Što je bilo prije nas i što će biti nakon nećemo saznati jer živimo prekratko da bi imali prilike saznati.
Beskonačnost nam je nezamisliva jer smo svakodnevno ograničeni u svemu. Sve ima svoj početak i kraj, a o beskonačnosti nismo naučili razmišljati. Zato nam je i teško zamisliti koliko je svemir zapravo velik.
Svjetlost putuje brzinom od 300 tisuća kilometara u sekundi. To je, po trenutnim saznanjima, najbrža brzina kretanja u svemiru. Ali unatoč nama nezamislivoj brzini, to je relativno sporo uspoređujući udaljenost koju smo prošli putujući tom brzinom.
Video iz filma Kontakt, sa Judie Foster u glavnoj ulozi, odlično prikazuje prostranstvo svemira.
Nama najbliža velika galaksija je Andromeda. Ona je udaljena 2 milijuna svjetlosnih godina od Mliječne Staze. To znači da bi nam trebalo, kada bi sjeli u auto i putovali brzinom svjetlosti, 2 milijuna godina da dođemo do Andromede. Zato se udaljenost u kilometrima ni ne spominje jer je broj jednostavno prevelik.
Najudaljenije galaksije koje vidimo su udaljene 12 bilijuna svjetlosnih godina. No, dalje od toga ne možemo vidjeti jer je po našim procjenama svemir nastao prije 14 bilijuna godina, a prije toga nije bilo ničega što bi svjetlost emitiralo prema nama. Tu prestaju činjenice i počinje mašta.
Što je iza najudaljenijih galaksija? Sad se već ne postavlja pitanje ima li, već u kakvim sve oblicima postoji život osim ovoga na Zemlji? Nitko nije u niti u pravu, niti u krivu.
Pokušajte si zamisliti nešto potpuno “nezamislivo“. Realno stanje je milijun puta nezamislivije od onoga što ste si vi upravo zamislili. Ako takvo razmišljanje možemo prihvatiti, onda smo bliže shvaćanju koliko je svemir velik te gdje je i u kakvim oblicima život prisutan izvan našeg sunčevog sustava.
Znanost Kontracepcijska pilula uzrokuje razvode Tim istraživača sa Sveučilišta u Liverpoolu je ustanovio da hormoni koji sadržavaju kontraceptivne pilule mijenjaju tjelesnu kemiju žena i mogu dovesti do problema u braku...
Znanost Asteroid 2029. godine pogađa Zemlju? Sudeći po magazinu LiveScience, priče o asteroidima koji se približavaju Zemlji neprestano se pojavljuju. Najmanje jednom godišnje nove priče se rašire diljem svijeta...
Znanost Muškarci više nisu potrebni? ''Ženski spermiji, muške jajne stanice i istospolna reprodukcija - ispunjavali vas ovi pojmovi nadom ili odvratnošću, reproduktivna revolucija već napreduje“, tako započinje nedavno izvješće u New Scientistu...
Znanost Novo znanstveno ali i etičko otkriće Dvije skupine stručnjaka, jedna japanska a druga američka, svojim su otkrićem nove tehnike za ''pretvaranje'' kožnih stanica u stanice slične embrijskim uzdrmali svijet znanosti...
Znanost Zabraniti ljudske klonove ili ne? Prema izvješću UN-ovog Instituta za napredne studije, najbolje rješenje mogla bi biti zabrana kloniranja, uz dopuštenje državama da provode kontrolirana terapeutska istraživanja...
Znanost Sjeverni pol se sve brže otapa Artički led se u rujnu ove godine smanjio na najmanju zabilježenu površinu te je potukao čak onaj rekord iz 2005. godine, pa je i Sjeverozapadni prolaz, na sjeveru Kanade, bio otvoren za nesmetanu plovidbu...
planinar
mlado
Mielikki
