|
 |
| • Zbog toga što se u obliku plamenova Duh Sveti izlio na učenike ovaj se blagdan još naziva Duhovi, iako se ne misli na mnogo duhova nego na manifestaciju Duha u obliku plamenih jezičaka. |
|
|
|
POČETAK CRKVE
Silazak Duha Svetoga na učenike
Silazak Duha Svetoga Starozavjetni zapisi svjedoče o povremenom dolasku Duha Svetoga na pojedince u rijetkim trenutcima i vremenski ograničeno. Već je prorok Joel, koji je djelovao oko 400. godine prije Krista, najavio dolazak Duha Božjega u širem obimu: Jl 3, 1-5. Ta je nada i najava ostala dio objave Svetoga pisma ali se ostvarila u svoj punini tek u Novom zavjetu tj. silaskom Duha Svetoga na učenike u Jeruzalemu.
Nakon uskrsnuća i prije uznesenja Gospodin Isus Krist svojim učenicima dao je naputak da čekaju dolazak sile odozgor, pritom misleći na silazak Duha Svetoga. U Djelima apostolskim 2, 1-13 je opisano izlijevanje Duha Svetoga na učenike te ispunjenje starozavjetnog i Gospodinova navještaja.
Ovaj se događaj uzima kao početak poslaničke službe apostola, naviještanja Radosne vijesti o Božjemu kraljevstvu, koji je nastupio nakon propovijedi Petra. Možemo ga označiti i kako početak kršćanske Crkve širih razmjera. Događaj se zbio na židovski blagdan: Pedesetnicu, grč. Penetekost.
Pedesetnica je jedna od tri hodočasničke svetkovine židovstva. Značaj je vidljivi već iz zapisa petnaest nacija koje su se zatekle u Jeruzalemu. Pentekost se održavao pedeset dana nakon Pashe, odatle i naziv Pedesetnica. Proslavljala se prvog dana u tjednu, tj. u nedjelju. Prvotno je to bila zemljoradnička svečanost koja se odvijala u vrijeme žetve pšenice. U kasnijem razvoju blagdana događaj sa Sinaja postaje središnji sadržaj. Možemo reći kako se starozavjetno značenje upotpunjuje izličem Duha i na taj način potvrđuje u kršćanstvu.
Učenici su bili okupljeni u Jeruzalemu, tamo su se našli nakon Kristova uznesenja i iščekivali su dolazak Duha Svetoga tj. sile Božje. Odlazili su u Hram na bogoštovlje, a po kućama na molitve: Dj 1, 14. Apostol Ivan svjedoči da su već primili Duha Svetoga: Iv 20, 22. Ipak su očekivali obećanje o primitku sile za svjedočanstvo o Kristu.
Bili su okupljeni u jednoj većoj prostoriji, bilo ih je stotinjak, na zajedničkoj molitvi. U jednom trenutku začula se huka, kao da se pojavio silan vjetar, te je napunio kuću u kojoj su bili. Nad njima su se pojavili mali plameni jezici te su oni, napunivši se “energijom“, počeli govoriti jezicima nacija koji su tada bili na hodočašću u Jeruzalemu. Zbog toga što se u obliku plamenova Duh Sveti izlio na učenike ovaj se blagdan još naziva Duhovi, iako se ne misli na mnogo duhova nego na manifestaciju Duha u obliku plamenih jezičaka. |
|
Okupljenim ljudima, kojima su prenosili poruke, koje su susreli na ulicama Jeruzalema, sve je izgledalo kao predstava, a neki su čak pomislili da su učenici alkoholizirani. Poruke koje su donosili bile su poruke Božje slave i veličine te njegova spasenja. Apostol Petar je okupljenima održao propovijed demantirajući sumnje i uvjeravajući ih na vjeru u Gospodina Isusa Krista: Dj 2, 14-36. Njegov je nagovor imao velikog odjeka te se tog dana oko tri tisuće ljudi pridružilo kršćanskoj Crkvi.
Ovaj je događaj značajan i za nas danas jer svjedoči o snazi i djelatnosti Božjoj, te upućuje na Duha Svetoga kao posrednika Božjeg blagoslova. On je i poticaj za kršćane današnjeg doba da navještaju istine o Bogu te sa njim žive život vjere. |
|
