PROJEKTI CRKVE U POSLJEDNJIH 19 GODINA: HRVATSKA VS. MAĐARSKA Crkveni propusti u demokraciji
Premda se posljednjih 19 godina ne može nikako promijeniti, može se promijeniti sadašnjost i budućnost u kojoj Crkva u Hrvatskoj treba biti više okrenuta vjernicima, a ne novcu, moći i vlasti.
Globalna kriza nije nešto čime se bave samo ekonomisti i političari. Katolička crkva također je u nekoliko navrata govorila o tom aktualnom problemu. Tako je i Zagreb u prvoj polovici lipnja bio jedan od centralnih gradova u kojima je Crkva progovorila o globalnoj krizi. Glavni grad Hrvatske okupio je biskupe zadužene za socijalna pitanja pri europskim biskupskim konferencijama.
Tom prigodom na Kaptolu je održana i konferencija za novinare koja je izazvala mnogobrojne reakcije u medijima. Ipak, posebno me ponukala na ovaj komentar kritika glavnog urednika Glasa Koncila Ivana Miklenića koji je u svojoj kolumni napisao: “Na prigodnoj tiskovnoj konferenciji novinari su otkrili svoju inferiornost - ne mogavši sročiti nijedno važno pitanje glede teme zagrebačkog susreta, ali su zato potvrdili svoju potrebu intrigiranja i izazivanja ekscesa, što je pred njima komentirao i mons. Crepaldi“.
Kao prvo valja reći kako na konferenciji za novinare nisu bili prisutni samo novinari svjetovnih medija, već i novinari katoličkih medija. Druga činjenica je da su kakva-takva pitanja postavljali samo novinari svjetovnih medija, dok su službeni katolički novinari i mediji šutjeli. Svi osim naše redakcije portala Križ života!
Što je u Mađarskoj radila Crkva posljednjih 19 godina?
U izvještaju s konferencije na našem portalu predstavili smo odgovor na pitanje postavljeno tajniku Papinskog vijeća Iustitia et pax mons. Giampaolu Crepaldiju. Sada ću vam predstaviti drugo pitanje naše redakcije koje je bilo postavljeno predsjedniku Vijeća europskih biskupskih konferencija esztergomsko-budimpeštanskom kardinalu Peteru Erdöu. Zanimalo me kako se Katolička crkva ponašala u susjednoj Mađarskoj u posljednjih dvadesetak godina, a nakon demokratskih promjena. Odgovor koji je uslijedio bio je znakovit i pun zanimljivih činjenica koje mogu poslužiti za dobru ocjenu svega što je Katolička crkva u Hrvatskoj činila tijekom tog istog postkomunističkog razdoblja.
Mađarska je danas jedna od najzaduženijih zemalja na svijetu, rekao je odmah na početku odgovora mađarski kardinal Erdö i ukazao na činjenicu kako već sami komunistički dugovi Mađarskoj nisu oprošteni, kako je ta zemlja iz komunizma izašla gotovo potpuno uništena. Kardinal Erdö ukazao je na činjenicu kako se komunistički sustav u Jugoslaviji nije mogao mjeriti sa onim u Mađarskoj, koji je bio puno radikalniji i pod kapom SSSR-a. Kao primjer, istaknuo je podatak da je Crkva u Mađarskoj svoju Bibliju tiskala upravo u Jugoslaviji jer je takav potez u ono vrijeme u Mađarskoj bio nemoguć.
Kardinal Erdö istaknuo je kako se ne može uspoređivati ni utjecaj Crkve u Mađarskoj i u Hrvatskoj. Crkva u Mađarskoj ima daleko manji utjecaj na javnost te nije mogla utjecati na prodaju nacionalnog bogatstva strancima devedesetih godina prošlog stoljeća. Ipak, na pitanje jesu li biskupi uopće reagirala na tu prodaju i privatizaciju, kardinal Erdö rekao je kako su već 1994. godine izdali dokument koji kritizira proces prodaje nacionalnog blaga strancima. Ako to usporedimo sa situacijom u Hrvatskoj, primijetit ćemo da se takva poruka biskupa uopće ne pojavljuje tijekom devedesetih godina. Osim božićne poruke kardinala Bozanića krajem devedesetih o “grijehu struktura“, vrh Crkve u Hrvatskoj nije čitao znakove vremena, prečesto je bio uz vlast, a premalo uz vjernike i pokazao krajnju nebrigu za društvo u cijelosti. Sada, kada je kriza u Hrvatskoj, koja zapravo traje puno dulje od one na globalnoj razini, došla do vrha, tek Komisija Hrvatske biskupske konferencije Iustita et pax bilježi da je netko na vlasti u posljednjih 19 godina prodao nešto što nije smio. Prekasno i premlako!
U Mađarskoj otvoreno 330 katoličkih škola, u Hrvatskoj dvije
Kardinal Erdö, osim što je odgovorom pokazao da je vrh Crkve u Mađarskoj bolje i ažurnije uočavao probleme u mađarskom društvu, pohvalio se kontinuiranim radom i strategijom kojom se ne mogu pohvaliti ni državne ni crkvene institucije u Hrvatskoj.
Nakon što je Crkva u Mađarskoj uvidjela kako nema utjecaj na društvena zbivanja i kako ne može zaustaviti prodaju nacionalnog bogatstva, dodatna zaduživanja države i građana, okrenula se sama sebi i zacrtala svoj cilj - izgradnju nove ljestvice vrijednosti među vjernicima, a onda i u društvu u cijelosti. Biskupi su se odlučili okrenuti obrazovanju i promijeniti odnos prema radu. Tako se kardinal Erdö pohvalio kako danas Crkva u Mađarskoj ima 330 katoličkih srednjih i osnovnih škola te Katoličko sveučilište! Osim toga, kontinuirano se radilo i na kadrovima u obrazovanju kako bi u katoličkim školama i sveučilištu radili oni koji nisu opterećeni starim komunističkim sustavom već novi, svježi kadrovi.
Usporedimo li te činjenice sa stanjem u Hrvatskoj i projektima koje je Katolička crkva realizirala u posljednjih 19 godina, možemo vidjeti velike razlike. Premda se u prvih nekoliko godina demokracije Crkva puno bavila karitativnim radom i pružanjem pomoću izbjeglicama i prognanicima tijekom rata, nakon rata bavila se sklapanjem ugovora između Vatikana i Hrvatske preko kojih si je zagarantirala gotovo 400 milijuna kuna godišnje, gušenjem župne kateheze i prebacivanjem na lakši sustav koji je evidentan u konfesionalnom vjeronauku u državnim školama, te vlastitim preskupim preustrojem (nove biskupije, župe, gradnja preskupih crkva, župnih i biskupskih dvorova i slično).
No, da bismo se još bliže vratili na uspoređivanje rada Crkve u postkomunističkom vremenu u Mađarskoj i Hrvatskoj, treba istaknuti važne podatke. Na nešto više od 10 milijuna stanovnika u Mađarskoj, od kojih je gotovo 70 posto katolika, Crkva je otvorila 330 katoličkih osnovnih i srednjih škola te Katoličko sveučilište. Crkva u Hrvatskoj, na četiri i pol milijuna stanovnika, te na gotovo 90 posto katolika, otvorila je tek dvije katoličke osnovne škole, ima 11 klasičnih i jednu opću gimnaziju (koje početke imaju u povijesti i nisu plod novih projekata), te već godinama osniva Hrvatsko katoličko sveučilište koje je od jeseni trebalo početi s radom, ali je natječaj za studente naglo prekinut, a početak odgođen za “bolja vremena“.
Crkva treba biti uz vjernike, a ne uz novac i moć
Činjenica da Crkva u Hrvatskoj nije pravovremeno reagirala na prodaju nacionalnog blaga, da je prečesto stajala uz politiku u ovih 19 godina, da je premalo uložila u izgradnju pravilne ljestvice vrijednosti među vjernicima od kojih i danas većina ima, što zbog komunizma, što zbog mentaliteta i bogaćenja pojedinaca preko noći tijekom devedesetih, pogrešan sustav vrijednosti i odnos prema radu, predstavljaju otežavajuću okolnost za vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj. I premda se posljednjih 19 godina ne može nikako promijeniti, može se promijeniti sadašnjost i budućnost u kojoj Crkva u Hrvatskoj treba biti više okrenuta vjernicima, a ne novcu, moći i vlasti.
Svojim primjerom i svojom pravilnom strategijom Crkva može učiniti onaj vjernički dio društva zdravijim kako bi se aktualna i buduće krize financijskog, ali i moralnog predznaka, lakše svladavale i kako bi društvo u Hrvatskoj moglo imati naznake nade. Imati veliki udio u društvu u postotku, a učiniti premalo za njegov napredak, veliki je propust od kojeg vrh Crkve ne može bježati govoreći kako je njihova misija propovijedati o onostranom svijetu, a zaboraviti na ovaj zemaljski. Ako Crkvi nedostaje ideja, nije potrebno izmišljati, dovoljno je otići u susjednu zemlju i pogledati što radi Katolička crkva u Mađarskoj. To bi bio dobar početak.
27.6.2009
piše: Hrvoje Cirkvenec urednik@kriz-zivota.com
PODIJELI OVAJ ČLANAK S DRUGIMA
Komentari (0)
Redoslijed ispisa: od zadnjeg
Info box
Vaš komentar je predan. Nakon što redakcija pregleda Vaš komentar, on će biti naknadno objavljen ili neobjavljen u skladu s pravilima komentiranja tekstova na portalu Križ života.
Info box
Komentirati mogu samo registrirani korisnici. Registrirajte se ovdje i postanite i vi dio zajednice korisnika na Križu života!
OSTALI TEKSTOVI
Riječ urednika Crkva je poput lađe koja tone Za pedofiliju u Crkvi i štićenje pedofila nije dovoljno otići u ispovjedaonicu i izmoliti tri Zdravomarije, sazvati konferencije za novinare, relativizirati odgovornost i pisati pisma…
Riječ urednika Zašto je Josipović bolji od Bozanića? Savjetnici predsjednika Ive Josipovića podigli su veliku prašinu. Stoga je pravo vrijeme da obrišemo prašinu s knjige u kojoj su zapisani savjetnici nadbiskupa i kardinala Bozanića…
Riječ urednika Euroskeptična crkvena mantra Biskupski i svećenički, pa čak i vjernički euroskepticizam koji graniči s ogorčenom mržnjom prema Europi čini isto što i maskirani građani čine na fašnik. Crkva u Hrvata obredno spaljuje Europu...
Dan Gospodnji Kristovo milosrđe prema grešnicima Isus svojom praksom želi povratiti ljudsko dostojanstvo onima kojima je ono bilo oduzeto i ponovno ih uključiti u ljudski život iz kojeg su bili isključeni. Njegovo je poslanje u spašavanju...
Zoom Papa o pedofiliji: Sramim se! Otvoreno priznajem u ime Crkve da svi osjećamo sram i grižnju savjesti, napisao je papa Ratzinger u pismu irskim katolicima, no uz odgovornost nije pozvao na ostavke odgovornih…
Zoom Zaređen biskup najmlađe biskupije Na trgu ispred katedrale sv. Terezije Avilske u Bjelovaru u subotu je održano svečano misno slavlje tijekom kojeg je zaređen prvi biskup novoosnovane Bjelovarsko-križevačke biskupije...
Zoom Pravednica među narodima iz Crkve Brojni redovnici i redovnice su se tijekom Drugog svjetskog rata isticali u zauzimanju za Židove, među njima je i Agnese Tribbioli, utemeljiteljica družbe Pobožne radnice sv. Josipa...
Zoom Komarica novi šef biskupa u BiH Nakon što je kardinalu Puljiću istekao petogodišnji mandat, za predsjednika Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine izabran je na zasjedanju biskupa u Mostaru banjolučki biskup Komarica...
samuela
Rvat
gabrijelromic
