Postavi kao početnu stranicu - Dodaj u favorites
 


   DOSSIER   
   Uklanjanje križeva   
U pozadini

KRIŽ U ŠKOLAMA – POVREDA LJUDSKIH PRAVA?
Europski križ s križevima


Simboli su potrebni u multikulturalnim i multikonfesionalnim društvima jer osiguravaju i čuvaju prepoznatljivost, osobitost i identitete. To vrijedi i za simbole koji nose povijesnu hipoteku.

Križevi (raspela) u školskim prostorijama krše temeljna prava inovjernika, nespojivi su s postulatom neutralnosti liberalne demokracije spram vjerskih manifestacija i vjeroispovijesti. To je sažetak pravorijeka Europskog suda za ljudska prava koji je uznemirio i isprovocirao biskupe i katoličku javnost, ne samo u Italiji nego i u drugim zemljama s većinskim katoličkim stanovništvom. Bolje bi bilo da su svi koji su se smatrali povrijeđenim u svojim vjerskim osjećajima temeljitije pročitali tekst presude i nakon toga duže razmišljali.

Što je toliko uznemirujuće u strasburškoj presudi? Europski sud, tumačeći Europsku konvenciju o ljudskim pravima, polazio je od teze da se europske države razvijaju u pravcu multietničkih, multikulturalnih i – naravno – multikonfesionalnih društava; drugim riječima, pluralizam vjerskih manifestacija i običaja je nepovratan trend. Zaključak: taj razvitak iziskuje nove oblike ponašanja i prilagodbe.

Pluralizam, sastavni dio demokratskog društva, zahvaća ili je zahvatio i odgojno-obrazovni sustav. Europska konvencija o ljudskim pravima, koja je i sama pratila razvitak i rastuće značenje ljudskih prava i temeljnih sloboda u europskim društvima, došla je do važnih spoznaja o nekim bitnim odrednicama za život u pluralističkom društvu: važno je uključivati i nikoga ne isključiti, bez obzira na nečije socijalno, zemljopisno, etničko podrijetlo, ma kakve vjeroispovijesti ili etničke pripadnosti bio. Škola mora biti mjesto susreta različitih vjera i svjetonazorskih uvjerenja, gdje će učenici stjecati saznanja o svojim mislima i tradicijama, objektivno, kritički i pluralistički, neutralno i nepristrano.

Neutralnost je nespojiva s priznavanjem legitimnosti određenoj vjerskoj zajednici, uvjerenju ili vjerskoj praksi. Europski sud posebice vodi računa o tome da škole rade s osobama još nerazvijene sposobnosti kritike i nezrelih metoda ophođenja s pritiscima koje na njih vrše – svjesno ili nesvjesno, namjerno ili nehotimično – nastavnici kao osobe od autoriteta. Između njih i učenika postoji hijerarhijski odnos i ovisnost, zbog kojeg se dijete, ne bez sukoba, žrtava i trauma, brani od neželjenih utjecaja.

Radi li se pak o okruženju u kojem određena vjerska zajednica predstavlja većinsko stanovništvo, inovjernici ili nevjernici se mogu osjećati izoliranim i izloženim pritisku da se moraju prilagoditi i do određene mjere zatrti svoj identitet. Naposljetku, kršćanski križ je nesporno kršćanski simbol, što je bilo dovoljno Europskom sudu da nekršćanima priznaje kako on nije njihov simbol i kako se u prostorijama s javno isticanim križevima mogu osjećati isključenim, pa čak i emocionalno traumatiziranim. “Kako to?“ u nevjerici su se pitali svećenici i komentatori. Kako se osjećati diskriminiranim kad je križ simbol nadčovječne, cjelovite, sveobuhvatne, najčistije, najaltruističke ljubavi?

Križ – simbol vrhunske ljubavi?

To ispovijedaju vjernici, to je tajna vjere, nedokučiva čak i samim kršćanima, a židovima sablazan, poganima ludost (kako je apostol Pavao poručio Korinćanima). Križ je – što je prizemna ovozemaljska istina – bio najprije instrument najsurovije i najsramotnije smrtne kazne u Rimskom imperiju, uz to još i znak sjećanja na smrtonosnu pravosudnu grešku, i naposljetku znak sjećanja na sve spaljene, utamničene, mučene heretike i žrtve lova na duše.

Opasnost traumatiziranja je naročito velika za učenike koji pripadaju manjinskim vjeroispovijestima. Oni bi se mogli zapitati hoće li ih se nakon tolikih povijesnih križarskih ratova u znaku križa ponovno nasilno zatirati kao strance, inovjernike, kao “sjenu“ i žrtvene jarce.

Europski sud smatrao je potrebnim inovjernu djecu zaštititi od emocionalne traume inzistiranjem na negativnoj slobodi vjeroispovijesti, dakle dati im pravo na nesudjelovanje u vjerskom životu i na neprihvaćanje katoličkih simbola. Suci naglašavaju da prava katoličkih roditelja na (katolički) odgoj završavaju ondje gdje počinje pravo inovjernih ili nevjernih roditelja.

Simboli su potrebni društvu

Prisutnost križeva ne samo u javnom prostoru nego i u službenim i javnim prostorijama govori u prilog uvjerenju da europska kultura i kultura temeljnih ljudskih prava počiva na novozavjetnoj etici.

Vidljivo isticanje vjere i njezinih simbola u svakodnevnici – pa i u školskom ambijentu – sastavni je dio tolerantnog suživota u pluralističkom društvu. Štoviše, simboli su potrebni u multikulturalnim i multikonfesionalnim društvima jer osiguravaju i čuvaju prepoznatljivost, osobitost i identitete. To vrijedi i za simbole koji nose povijesnu hipoteku.

Duboko u sebi vjerujem da nije ni poželjno sterilno očistiti vanjski ambijent od svake sablazni. Pitanje je je li to uopće moguće kad nas živi život svakog trenutka može suočiti s najvećom sablašću uopće, sa smrću, s neizbježnom “narcističkom uvredom“. Kad je modernistički slikar Otto Dix započeo svoju karijeru, odlučio je slikati “ne lijepo, nego istinito“, a to je za njega značilo zagrepsti pod površinu ili ignorirati sve “lijepe“ privide, ne bi li iza njih otkrivao krabuljnu facu i ružnoću. Križ koji nevjernik ne smatra znakom ljubavi – potpuno se slažem s njime! – podsjeća na mračnu stranu života i na neizbježne gorke istine, koje nas pogode bez obzira na našu uznemirenost i bijeg pred njima. Djeca se moraju naučiti suočiti s njima. Škola, koja im ne prenosi samo znanje nego ih priprema na život, mora voditi računa o tome i učenicima ne samo interpretirati Rilkeov vapaj “Bože daj svakome svoju smrt“. Simbol smije uznemiravati i zato križ mora ostati vidljiv usred dana i života.

Domino efekt strasburške presude

Europski sud za ljudska prava nema mogućnosti prisiliti vlade na promjenu zakona. On presuđuje samo u individualnim slučajevima. Zato je nejasno kako će se stvar dalje razvijati. Talijanska će Vlada uložiti žalbu, no ako i Veliki senat dođe do istog zaključka, ostaju dvije mogućnosti – Italija ostaje pri svojem zakonu i pri obaveznom isticanju križeva u školskim razredima, i tada svatko ima dobre šanse za uspješnu tužbu i novčanu odštetu. Ili talijanska država promjeni zakon, što je – sudeći prema sadašnjim reakcijama – manje vjerojatno.

Jedno je sigurno. I u drugim zemljama raste pritisak na ustavne suce da tumače slobodu vjeroispovijesti u skladu sa pravorijekom Europskog suda za ljudska prava.

21.11.2009 piše: Anna Maria Gruenfelder
foto: hc

PODIJELI OVAJ ČLANAK S DRUGIMA
Bookmark and Share

Komentari (0)

Redoslijed ispisa: od zadnjeg  

Info box

Komentirati mogu samo registrirani korisnici. Registrirajte se ovdje i postanite i vi dio zajednice korisnika na Križu života!

VEZANI TEKSTOVI

U Italiji akcije obrane raspela
Zoom, 14.11.2009.

I Europski parlament će podržati križ?
Zoom, 12.11.2009.

I Isus je podupirao laičnost države
Zoom, 6.11.2009.

Europa se boji identiteta?
Zoom, 6.11.2009.

Vatikan o križu u učionicama
Zoom, 4.11.2009.


OSTALI TEKSTOVI

 
 
U pozadini
Ostavka nije hrvatska riječ?

Vrhovna protestantska biskupica Njemačke Margot Kaessman, izabrana u listopadu 2009. godine na najviši položaj Evangeličke luteranske crkve Njemačke, dala je neopozivu ostavku...
  U pozadini
Kad veleizdaja postaje pravo i dužnost

Jedna od posljednjih svjedokinja ustanka protiv nacističkog režima preminula je 4. siječnja ove godine: Freya Gräfin von Moltke, udovica pripadnika njemačkog otpora protiv nacizma...
  U pozadini
Zemlja ili mir

Kršćani koji su sastavili izjave komisija Justitia et pax (podjednako hrvatske i slovenske) nisu razmišljali o tome da osmisle put rješavanju, nego konzerviranju problema…
3.3.2010.
1.2.2010.
4.11.2009.

STARIJI TEKSTOVI

Krivica i odgovornost drugih - grijeh bez grešnika
U pozadini, 2.10.2009.

Bleiburg - protiv manipulacije povijesti
U pozadini, 17.6.2009.

Brakovi maloljetnika, problem ili ne?
U pozadini, 29.3.2009.

Katolici i ateisti: Tko koga diskriminira?
U pozadini, 18.3.2009.

Crkva u Austriji: Ruka ruku mije
U pozadini, 12.3.2009.


PRETRAŽIVAČ TEKSTOVA

   

NAJNOVIJE

Zoom
Iustita et pax o krizi i zaštiti vode

Na sjednici Komisije Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije, koja je u srijedu održana u Sisku pod predsjedanjem biskupa Košića, najavljena objava još jedne izjave o krizi...

Zoom
Sramota Katoličke crkve i u Švicarskoj

Kurska biskupija u Švicarskoj reagirala je priopćenjem na seksualna zlostavljanja maloljetnika koja je 70-tih godina prošlog stoljeća počinio svećenik Gregor Müller...

Zoom
Prikrivanje pedofilije i u Njemačkoj

Na temelju naših sadašnjih spoznaja, bilo je prikrivanja u svim biskupijama u Njemačkoj. Nažalost, u ovome trenutku s tim se moramo pomiriti, priznao je njemački biskup Stephan Ackermann...

Zoom
Irski kardinal Brady: Stidim se!

Gledajući prošlost, osjećam stid zbog toga što nisam bio na visini vrednota koje ispovijedam i u koje vjerujem, rekao je irski primas kojeg se povezuje s prikrivanje pedofilije u Crkvi…

Zoom
Vatikan osnovao Komisiju o Međugorju

Pri Kongregaciji za nauk vjere ustanovljena je Međunarodna komisija za Međugorje, a predsjednik Komisije je kardinal Camillo Ruini, priopćeno je iz Tiskovnog ureda Svete Stolice...




NOVO S FORUMA

Opet pedofilija
NikolaH, petak 19.3.2010 u 17:18

Potpomognuta oplodnja
Ivan_Padovanski, petak 19.3.2010 u 17:16

Globus
Margoret, petak 19.3.2010 u 17:14

Web caffe
Dajana, petak 19.3.2010 u 17:11

Sretan imendan
Margoret, petak 19.3.2010 u 17:02

Odgoj djece
NovaJa, petak 19.3.2010 u 16:46

Online molitva krunice
NovaJa, petak 19.3.2010 u 16:37

Socijalni sterilitet u Hrvatskoj
fyodor, petak 19.3.2010 u 16:17

Živi li Crkva vrijednosti koje propovijeda?
gracias, petak 19.3.2010 u 16:04

Celibat
fyodor, petak 19.3.2010 u 15:13

IZ WEB SHOPA

BiT: Ti Znaš
88,00 kn

NAJČITANIJE NA PORTALU

Postoji li švicarski problem?
Komentari, 7.3.2010

Život vjernika u slici smokve
Dan Gospodnji, 7.3.2010

Simpozij o čašćenja Kristove Krvi
Zoom, 5.3.2010

Zašto je Josipović bolji od Bozanića?
Riječ urednika, 15.3.2010

Uskoro komisija o Međugorju?
Pod povećalom, 9.3.2010

Vatikanski list o dodjeli Oskara
Pod povećalom, 12.3.2010

Euroskeptična crkvena mantra
Riječ urednika, 10.3.2010

Prispodoba o razmetnom sinu
Dan Gospodnji, 14.3.2010

Propovijedajte manje od osam minuta
Zoom, 11.3.2010

Celibat je kriv za pedofiliju u Crkvi
Zoom, 13.3.2010


NEWS PORTAL

Zoom
Interview
Pod povećalom
Dokumenti
Komentari
U pozadini
Riječ urednika
Dan Gospodnji
Duhovnost
Riječ Božja
Među nama
Kršćanstvo
Slovo, slika, zvuk


MAGAZIN

Podcrtano
Komentari
Inteview
Ljudi i događaji
Lifestyle
IN mjesta
Slovo, slika, zvuk
Mediji
Zdravlje i znanost

KORISNICI

Registracija novih korisnika
Blogovi
Spajalica
Forum

OSTALO

Wap izdanje portala
Web imenik
Web shop
Video
Impressum

ZADNJI POSJETITELJI

neprimjetna13
Lady
Dajana
ana29
Ivan_Padovanski
Margoret
Coccolino
LIDACH
Chuppa
NikolaH
Adriatic_sea
zoranos2
fyodor
ticija
hrabren
Članovi WNN mreže: www.automobilija.netwww.kriz-zivota.com
Izrada: SchatzTech