KRIŽ U ŠKOLAMA – POVREDA LJUDSKIH PRAVA? Europski križ s križevima
Simboli su potrebni u multikulturalnim i multikonfesionalnim društvima jer osiguravaju i čuvaju prepoznatljivost, osobitost i identitete. To vrijedi i za simbole koji nose povijesnu hipoteku.
Križevi (raspela) u školskim prostorijama krše temeljna prava inovjernika, nespojivi su s postulatom neutralnosti liberalne demokracije spram vjerskih manifestacija i vjeroispovijesti. To je sažetak pravorijeka Europskog suda za ljudska prava koji je uznemirio i isprovocirao biskupe i katoličku javnost, ne samo u Italiji nego i u drugim zemljama s većinskim katoličkim stanovništvom. Bolje bi bilo da su svi koji su se smatrali povrijeđenim u svojim vjerskim osjećajima temeljitije pročitali tekst presude i nakon toga duže razmišljali.
Što je toliko uznemirujuće u strasburškoj presudi? Europski sud, tumačeći Europsku konvenciju o ljudskim pravima, polazio je od teze da se europske države razvijaju u pravcu multietničkih, multikulturalnih i – naravno – multikonfesionalnih društava; drugim riječima, pluralizam vjerskih manifestacija i običaja je nepovratan trend. Zaključak: taj razvitak iziskuje nove oblike ponašanja i prilagodbe.
Pluralizam, sastavni dio demokratskog društva, zahvaća ili je zahvatio i odgojno-obrazovni sustav. Europska konvencija o ljudskim pravima, koja je i sama pratila razvitak i rastuće značenje ljudskih prava i temeljnih sloboda u europskim društvima, došla je do važnih spoznaja o nekim bitnim odrednicama za život u pluralističkom društvu: važno je uključivati i nikoga ne isključiti, bez obzira na nečije socijalno, zemljopisno, etničko podrijetlo, ma kakve vjeroispovijesti ili etničke pripadnosti bio. Škola mora biti mjesto susreta različitih vjera i svjetonazorskih uvjerenja, gdje će učenici stjecati saznanja o svojim mislima i tradicijama, objektivno, kritički i pluralistički, neutralno i nepristrano.
Neutralnost je nespojiva s priznavanjem legitimnosti određenoj vjerskoj zajednici, uvjerenju ili vjerskoj praksi. Europski sud posebice vodi računa o tome da škole rade s osobama još nerazvijene sposobnosti kritike i nezrelih metoda ophođenja s pritiscima koje na njih vrše – svjesno ili nesvjesno, namjerno ili nehotimično – nastavnici kao osobe od autoriteta. Između njih i učenika postoji hijerarhijski odnos i ovisnost, zbog kojeg se dijete, ne bez sukoba, žrtava i trauma, brani od neželjenih utjecaja.
Radi li se pak o okruženju u kojem određena vjerska zajednica predstavlja većinsko stanovništvo, inovjernici ili nevjernici se mogu osjećati izoliranim i izloženim pritisku da se moraju prilagoditi i do određene mjere zatrti svoj identitet. Naposljetku, kršćanski križ je nesporno kršćanski simbol, što je bilo dovoljno Europskom sudu da nekršćanima priznaje kako on nije njihov simbol i kako se u prostorijama s javno isticanim križevima mogu osjećati isključenim, pa čak i emocionalno traumatiziranim. “Kako to?“ u nevjerici su se pitali svećenici i komentatori. Kako se osjećati diskriminiranim kad je križ simbol nadčovječne, cjelovite, sveobuhvatne, najčistije, najaltruističke ljubavi?
Križ – simbol vrhunske ljubavi?
To ispovijedaju vjernici, to je tajna vjere, nedokučiva čak i samim kršćanima, a židovima sablazan, poganima ludost (kako je apostol Pavao poručio Korinćanima). Križ je – što je prizemna ovozemaljska istina – bio najprije instrument najsurovije i najsramotnije smrtne kazne u Rimskom imperiju, uz to još i znak sjećanja na smrtonosnu pravosudnu grešku, i naposljetku znak sjećanja na sve spaljene, utamničene, mučene heretike i žrtve lova na duše.
Opasnost traumatiziranja je naročito velika za učenike koji pripadaju manjinskim vjeroispovijestima. Oni bi se mogli zapitati hoće li ih se nakon tolikih povijesnih križarskih ratova u znaku križa ponovno nasilno zatirati kao strance, inovjernike, kao “sjenu“ i žrtvene jarce.
Europski sud smatrao je potrebnim inovjernu djecu zaštititi od emocionalne traume inzistiranjem na negativnoj slobodi vjeroispovijesti, dakle dati im pravo na nesudjelovanje u vjerskom životu i na neprihvaćanje katoličkih simbola. Suci naglašavaju da prava katoličkih roditelja na (katolički) odgoj završavaju ondje gdje počinje pravo inovjernih ili nevjernih roditelja.
Simboli su potrebni društvu
Prisutnost križeva ne samo u javnom prostoru nego i u službenim i javnim prostorijama govori u prilog uvjerenju da europska kultura i kultura temeljnih ljudskih prava počiva na novozavjetnoj etici.
Vidljivo isticanje vjere i njezinih simbola u svakodnevnici – pa i u školskom ambijentu – sastavni je dio tolerantnog suživota u pluralističkom društvu. Štoviše, simboli su potrebni u multikulturalnim i multikonfesionalnim društvima jer osiguravaju i čuvaju prepoznatljivost, osobitost i identitete. To vrijedi i za simbole koji nose povijesnu hipoteku.
Duboko u sebi vjerujem da nije ni poželjno sterilno očistiti vanjski ambijent od svake sablazni. Pitanje je je li to uopće moguće kad nas živi život svakog trenutka može suočiti s najvećom sablašću uopće, sa smrću, s neizbježnom “narcističkom uvredom“. Kad je modernistički slikar Otto Dix započeo svoju karijeru, odlučio je slikati “ne lijepo, nego istinito“, a to je za njega značilo zagrepsti pod površinu ili ignorirati sve “lijepe“ privide, ne bi li iza njih otkrivao krabuljnu facu i ružnoću. Križ koji nevjernik ne smatra znakom ljubavi – potpuno se slažem s njime! – podsjeća na mračnu stranu života i na neizbježne gorke istine, koje nas pogode bez obzira na našu uznemirenost i bijeg pred njima. Djeca se moraju naučiti suočiti s njima. Škola, koja im ne prenosi samo znanje nego ih priprema na život, mora voditi računa o tome i učenicima ne samo interpretirati Rilkeov vapaj “Bože daj svakome svoju smrt“. Simbol smije uznemiravati i zato križ mora ostati vidljiv usred dana i života.
Domino efekt strasburške presude
Europski sud za ljudska prava nema mogućnosti prisiliti vlade na promjenu zakona. On presuđuje samo u individualnim slučajevima. Zato je nejasno kako će se stvar dalje razvijati. Talijanska će Vlada uložiti žalbu, no ako i Veliki senat dođe do istog zaključka, ostaju dvije mogućnosti – Italija ostaje pri svojem zakonu i pri obaveznom isticanju križeva u školskim razredima, i tada svatko ima dobre šanse za uspješnu tužbu i novčanu odštetu. Ili talijanska država promjeni zakon, što je – sudeći prema sadašnjim reakcijama – manje vjerojatno.
Jedno je sigurno. I u drugim zemljama raste pritisak na ustavne suce da tumače slobodu vjeroispovijesti u skladu sa pravorijekom Europskog suda za ljudska prava.
21.11.2009
piše: Anna Maria Gruenfelder foto: hc
PODIJELI OVAJ ČLANAK S DRUGIMA
Komentari (0)
Redoslijed ispisa: od zadnjeg
Info box
Vaš komentar je predan. Nakon što redakcija pregleda Vaš komentar, on će biti naknadno objavljen ili neobjavljen u skladu s pravilima komentiranja tekstova na portalu Križ života.
Info box
Komentirati mogu samo registrirani korisnici. Registrirajte se ovdje i postanite i vi dio zajednice korisnika na Križu života!
U pozadini Ostavka nije hrvatska riječ? Vrhovna protestantska biskupica Njemačke Margot Kaessman, izabrana u listopadu 2009. godine na najviši položaj Evangeličke luteranske crkve Njemačke, dala je neopozivu ostavku...
U pozadini Kad veleizdaja postaje pravo i dužnost Jedna od posljednjih svjedokinja ustanka protiv nacističkog režima preminula je 4. siječnja ove godine: Freya Gräfin von Moltke, udovica pripadnika njemačkog otpora protiv nacizma...
U pozadini Zemlja ili mir Kršćani koji su sastavili izjave komisija Justitia et pax (podjednako hrvatske i slovenske) nisu razmišljali o tome da osmisle put rješavanju, nego konzerviranju problema…
Riječ Božja Četrdeset dana slave Gospodnje Korizma podsjeća na četrdesetodnevni post Mojsija, Ilije i Gospodina Isusa Krista te uvodi u proslavu centralnog kršćanskog blagdana, Uskrsa. Rano se javlja u kršćanstvu...
Zoom Nadbiskup Barišić pušten iz bolnice Zdravstveno stanje splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića je dobro te je u srijedu u popodnevnim satima otpušten na kućno liječenje iz Kliničkog bolničkog centra u Splitu...
Zoom Papa uskoro šalje dokument o Bibliji Tajnik Biskupske sinode nadbiskup Nikola Eterović najavio je da Papa uskoro objaviti apostolsku pobudnicu o Bibliji koja će bit vezana uz Biskupsku sinodu održanu 2008. godine...
Pod povećalom Papin brat Georg šamarao dječake Papin brat svećenik Georg Ratzinger zatražio je oprost od djece zbora iz Regenzburga koja su bila seksualno iskorištavana te je priznao kako je koji put i sam davao pljuske djeci…
Zoom Propovijedajte manje od osam minuta Propovijedi odnosno homilije ne bi trebale biti dulje od osam minuta, a svećenici i đakoni ih ne bi smjeli čitati, rekao je glavni tajnik Biskupske sinode nadbiskup Nikola Eterović…
Renato
osmjeh
Templar
