Križ života - U pozadini - Europski križ s križevima

Postavi kao početnu stranicu - Dodaj u favorites

PORTAL

KRIŽ ŽIVOTA

DOSSIER

Uklanjanje križeva

U pozadini

KRIŽ U ŠKOLAMA – POVREDA LJUDSKIH PRAVA?
Europski križ s križevima

Simboli su potrebni u multikulturalnim i multikonfesionalnim društvima jer osiguravaju i čuvaju prepoznatljivost, osobitost i identitete. To vrijedi i za simbole koji nose povijesnu hipoteku.

Križevi (raspela) u školskim prostorijama krše temeljna prava inovjernika, nespojivi su s postulatom neutralnosti liberalne demokracije spram vjerskih manifestacija i vjeroispovijesti. To je sažetak pravorijeka Europskog suda za ljudska prava koji je uznemirio i isprovocirao biskupe i katoličku javnost, ne samo u Italiji nego i u drugim zemljama s većinskim katoličkim stanovništvom. Bolje bi bilo da su svi koji su se smatrali povrijeđenim u svojim vjerskim osjećajima temeljitije pročitali tekst presude i nakon toga duže razmišljali.

Što je toliko uznemirujuće u strasburškoj presudi? Europski sud, tumačeći Europsku konvenciju o ljudskim pravima, polazio je od teze da se europske države razvijaju u pravcu multietničkih, multikulturalnih i – naravno – multikonfesionalnih društava; drugim riječima, pluralizam vjerskih manifestacija i običaja je nepovratan trend. Zaključak: taj razvitak iziskuje nove oblike ponašanja i prilagodbe.

Pluralizam, sastavni dio demokratskog društva, zahvaća ili je zahvatio i odgojno-obrazovni sustav. Europska konvencija o ljudskim pravima, koja je i sama pratila razvitak i rastuće značenje ljudskih prava i temeljnih sloboda u europskim društvima, došla je do važnih spoznaja o nekim bitnim odrednicama za život u pluralističkom društvu: važno je uključivati i nikoga ne isključiti, bez obzira na nečije socijalno, zemljopisno, etničko podrijetlo, ma kakve vjeroispovijesti ili etničke pripadnosti bio. Škola mora biti mjesto susreta različitih vjera i svjetonazorskih uvjerenja, gdje će učenici stjecati saznanja o svojim mislima i tradicijama, objektivno, kritički i pluralistički, neutralno i nepristrano.

Neutralnost je nespojiva s priznavanjem legitimnosti određenoj vjerskoj zajednici, uvjerenju ili vjerskoj praksi. Europski sud posebice vodi računa o tome da škole rade s osobama još nerazvijene sposobnosti kritike i nezrelih metoda ophođenja s pritiscima koje na njih vrše – svjesno ili nesvjesno, namjerno ili nehotimično – nastavnici kao osobe od autoriteta. Između njih i učenika postoji hijerarhijski odnos i ovisnost, zbog kojeg se dijete, ne bez sukoba, žrtava i trauma, brani od neželjenih utjecaja.

Radi li se pak o okruženju u kojem određena vjerska zajednica predstavlja većinsko stanovništvo, inovjernici ili nevjernici se mogu osjećati izoliranim i izloženim pritisku da se moraju prilagoditi i do određene mjere zatrti svoj identitet. Naposljetku, kršćanski križ je nesporno kršćanski simbol, što je bilo dovoljno Europskom sudu da nekršćanima priznaje kako on nije njihov simbol i kako se u prostorijama s javno isticanim križevima mogu osjećati isključenim, pa čak i emocionalno traumatiziranim. “Kako to?“ u nevjerici su se pitali svećenici i komentatori. Kako se osjećati diskriminiranim kad je križ simbol nadčovječne, cjelovite, sveobuhvatne, najčistije, najaltruističke ljubavi?

Križ – simbol vrhunske ljubavi?

To ispovijedaju vjernici, to je tajna vjere, nedokučiva čak i samim kršćanima, a židovima sablazan, poganima ludost (kako je apostol Pavao poručio Korinćanima). Križ je – što je prizemna ovozemaljska istina – bio najprije instrument najsurovije i najsramotnije smrtne kazne u Rimskom imperiju, uz to još i znak sjećanja na smrtonosnu pravosudnu grešku, i naposljetku znak sjećanja na sve spaljene, utamničene, mučene heretike i žrtve lova na duše.

Opasnost traumatiziranja je naročito velika za učenike koji pripadaju manjinskim vjeroispovijestima. Oni bi se mogli zapitati hoće li ih se nakon tolikih povijesnih križarskih ratova u znaku križa ponovno nasilno zatirati kao strance, inovjernike, kao “sjenu“ i žrtvene jarce.

Europski sud smatrao je potrebnim inovjernu djecu zaštititi od emocionalne traume inzistiranjem na negativnoj slobodi vjeroispovijesti, dakle dati im pravo na nesudjelovanje u vjerskom životu i na neprihvaćanje katoličkih simbola. Suci naglašavaju da prava katoličkih roditelja na (katolički) odgoj završavaju ondje gdje počinje pravo inovjernih ili nevjernih roditelja.

Simboli su potrebni društvu

Prisutnost križeva ne samo u javnom prostoru nego i u službenim i javnim prostorijama govori u prilog uvjerenju da europska kultura i kultura temeljnih ljudskih prava počiva na novozavjetnoj etici.

Vidljivo isticanje vjere i njezinih simbola u svakodnevnici – pa i u školskom ambijentu – sastavni je dio tolerantnog suživota u pluralističkom društvu. Štoviše, simboli su potrebni u multikulturalnim i multikonfesionalnim društvima jer osiguravaju i čuvaju prepoznatljivost, osobitost i identitete. To vrijedi i za simbole koji nose povijesnu hipoteku.

Duboko u sebi vjerujem da nije ni poželjno sterilno očistiti vanjski ambijent od svake sablazni. Pitanje je je li to uopće moguće kad nas živi život svakog trenutka može suočiti s najvećom sablašću uopće, sa smrću, s neizbježnom “narcističkom uvredom“. Kad je modernistički slikar Otto Dix započeo svoju karijeru, odlučio je slikati “ne lijepo, nego istinito“, a to je za njega značilo zagrepsti pod površinu ili ignorirati sve “lijepe“ privide, ne bi li iza njih otkrivao krabuljnu facu i ružnoću. Križ koji nevjernik ne smatra znakom ljubavi – potpuno se slažem s njime! – podsjeća na mračnu stranu života i na neizbježne gorke istine, koje nas pogode bez obzira na našu uznemirenost i bijeg pred njima. Djeca se moraju naučiti suočiti s njima. Škola, koja im ne prenosi samo znanje nego ih priprema na život, mora voditi računa o tome i učenicima ne samo interpretirati Rilkeov vapaj “Bože daj svakome svoju smrt“. Simbol smije uznemiravati i zato križ mora ostati vidljiv usred dana i života.

Domino efekt strasburške presude

Europski sud za ljudska prava nema mogućnosti prisiliti vlade na promjenu zakona. On presuđuje samo u individualnim slučajevima. Zato je nejasno kako će se stvar dalje razvijati. Talijanska će Vlada uložiti žalbu, no ako i Veliki senat dođe do istog zaključka, ostaju dvije mogućnosti – Italija ostaje pri svojem zakonu i pri obaveznom isticanju križeva u školskim razredima, i tada svatko ima dobre šanse za uspješnu tužbu i novčanu odštetu. Ili talijanska država promjeni zakon, što je – sudeći prema sadašnjim reakcijama – manje vjerojatno.

Jedno je sigurno. I u drugim zemljama raste pritisak na ustavne suce da tumače slobodu vjeroispovijesti u skladu sa pravorijekom Europskog suda za ljudska prava.

21.11.2009

piše: Anna Maria Gruenfelder
foto: hc

PODIJELI OVAJ ČLANAK S DRUGIMA


Komentari (0)

Redoslijed ispisa: od zadnjeg

Info box

Komentirati mogu samo registrirani korisnici. Registrirajte se ovdje i postanite i vi dio zajednice korisnika na Križu života!

VEZANI TEKSTOVI

U Italiji akcije obrane raspela
Zoom, 14.11.2009.

I Europski parlament će podržati križ?
Zoom, 12.11.2009.

I Isus je podupirao laičnost države
Zoom, 6.11.2009.

Europa se boji identiteta?
Zoom, 6.11.2009.

Vatikan o križu u učionicama
Zoom, 4.11.2009.

OSTALI TEKSTOVI

U pozadini
Zašto Crkva nije uz radnike?

Franjevci i don Ivan Grubišić – dva glasa iz Katoličke crkve, dvije su laste koje ne čine proljeće. Crkva si ne želi presjeći granu na kojoj sjedi i ne želi se zamjeriti onima od kojih prima sredstva...

U pozadini
Placebo pismo pape Benedikta

Priznajemo li iskrenost Papinoj sućuti žrtvama i strogim riječima upućenim počiniteljima, ne može se ipak previdjeti činjenica da je Papa propustio promišljati svoju vlastitu suodgovornost…

U pozadini
Ostavka nije hrvatska riječ?

Vrhovna protestantska biskupica Njemačke Margot Kaessman, izabrana u listopadu 2009. godine na najviši položaj Evangeličke luteranske crkve Njemačke, dala je neopozivu ostavku...

21.6.2010.

Opširnije

26.3.2010.

Opširnije

3.3.2010.

Opširnije

STARIJI TEKSTOVI

Kad veleizdaja i dezerterstvo postaju pravo i dužnost
U pozadini, 1.2.2010.

Zemlja ili mir
U pozadini, 4.11.2009.

Krivica i odgovornost drugih - grijeh bez grešnika
U pozadini, 2.10.2009.

Bleiburg - protiv manipulacije povijesti
U pozadini, 17.6.2009.

Brakovi maloljetnika, problem ili ne?
U pozadini, 29.3.2009.

NAJNOVIJE

Zoom
Regionalni Taize susret u Sarajevu

Sarajevo je od 3. do 5. rujna domaćin regionalnog Taize susreta, tj. jedne od postaja ''Hodočašća povjerenja na zemlji''. Na susretu se očekuje oko tisuću sudionika iz Europe...

Kršćanstvo
Dio luterana u novoj Crkvi

Sjevernoamerička luteranska crkva osnovana je zbog nezadovoljstva odlukom Sinode Evangeličke luteranske crkve na kojoj su odobreni gay brakovi svećenicima i svećenicama...

Zoom
Britanija: Gay kršćani očekuju Papu

Lezbijski i gay kršćanski pokret protiv prosvjeda, ali najavio molitveno bdijenje kako bi Papa tijekom posjeta Velikoj Britaniji mogao vidjeti lica onih na koje utječu njegovi homofobni komentari…

Pod povećalom
Katolički tjednik protiv Svjetla riječi

Svjetlo riječi ide za tim da katoličkim čitateljima širi prostor slobode vlastitog prosuđivanja, potvrđujući im time pravo na osobnu punoljetnost u Crkvi, odgovara redakcija mjesečnika...

Riječ urednika
Popis podobnih i nepodobnih Kaptolu

Legitimno je pitanje koga to zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić prima, odnosno tko je ove i prošlih sezona, tijekom njegova stolovanja na Kaptolu, bio i je in, a tko out...