|
 |
| • Objavljivanje dokumenta, koje će biti popraćeno opširnim Papinim osobnim pismom pojedinim biskupima, predviđeno je unutar nekoliko dana. |
|
 |
|
PONOVNO 'LEGALIZIRANJE' MISALA IZ 1962. Uskoro odobrenje Misala na latinskom jeziku
'Motu Proprio' pape Benedikta XVI. o liberalizaciji služenja mise na latinskom jeziku po Misalu iz 1962. godine, prije liturgijske reforme Drugog vatikanskog koncila, spreman je i uskoro će biti poslan svim biskupima s naznakom njegova budućeg stupanja na snagu.
Naime, u Vatikanu je u srijedu održan sastanak kojemu je predsjedao državni tajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone, a tijekom kojega je objasnio predstavnicima raznih biskupskih konferencija sadržaj i duh najavljenog Papinog pisma ''Motu proprio'' o upotrebi Misala koji je 1962. godine obznanio Ivana XXIII. Riječ je o posljednjem izdanju misala na latinskom jeziku, prije liturgijske reforme Drugog vatikanskog koncila.
Objavljivanje dokumenta, koje će biti popraćeno opširnim Papinim osobnim pismom pojedinim biskupima, predviđeno je unutar nekoliko dana, kada će sam dokument biti poslan svim biskupima s naznakom njegova budućeg stupanja na snagu.
Tridentska misa u potpunosti se slavi na latinskom, izuzev nekih riječi na starogrčkom i hebrejskom; rascjepkana je na duge periode tišine, kako bi vjernici mogli prikladno meditirati o veličini euharistijskog otajstva u kojem sudjeluju. Vjernici misu prate iz malog misala ili dvojezičnog listića, koji na jednom stupcu ima tekst mise na latinskom a na drugom na nacionalnom jeziku.
Nije samo uporaba crkvenoga i jedinstvenog jezika (jer katolički znači sveopći) jedina razlika između tridentske mise i ove današnje. Svećenik je, za razliku od postkoncilskog obreda, okrenut leđima vjernicima, i oltar predstavlja Kalvariju, a svećenik je taj koji vodi narod. Evanđelje se uvijek čita s desne strane oltara, a poslanica na lijevoj strani oltara. Pričest, i to samo hostiju, vjernici primaju klečeći i na usta. Tijekom većeg dijela mise se kleči, jer se vjeruje u veliko otajstvo, stvarnu Kristovu prisutnost u tijelu i krvi, duši i božanstvu, a klečanje je ponizni položaj grešnika koji zaziva Božje milosrđe.
Ograničenje mogućnosti služenja mise po tridentskom obredu nakon II. Vatikanskoga sabora bio je osnovni razlog raskola sljedbenika biskupa Marcela Lefebvrea i Rimske crkve. Čini se da je bolni raskol, koji se dogodio za vrijeme pape Ivana Pavla II., ovim potezom Benedikta XVI. definitivno riješen. |