|
 |
| • Spomenuvši 60. obljetnicu Povelje ljudskih prava, Papa je rekao kako za univerzalnost tih prava i njihovu zaštitu treba priznati vjerski temelj. |
|
|
|
BENEDIKT XVI. U SJEDIŠTU UJEDINJENIH NARODA
Papa: Ljudska prava imaju vjerski temelj
Papa Benedikt XVI. u petak je stigao u New York i posjetio sjedište Ujedinjenih naroda gdje su ga dočekali glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon s predsjednikom Opće skupštine Kerimom Srđanom iz Makedonije.
Osvrnuvši se na cilj i poslanje UN-a, Papa je rekao kako narodi od organizacije očekuju da bude vjerna nadahnuću koje je vodilo njezino ustanovljenje, da bude središte usklađivanja djelovanja naroda u postizanju zajedničkih ciljeva: mira i razvoja. Načela na kojima se temelji UN - želja za mirom, traženje pravde, poštovanje dostojanstva ljudske osobe, humanitarna suradnja i potpora - očituju prave čežnje ljudskoga duha i čine ideale koji bi trebali biti osnova međunarodnih odnosa, dodao je.
Papa je nadalje rekao kako u kontekstu međunarodnih odnosa treba priznati veću ulogu koju imaju norme i strukture po sebi usmjerene na promicanje općega dobra, dakle zaštitu ljudske slobode. Ta pravila ne ograničavaju slobodu; naprotiv, promiču je, kada zabranjuju ponašanja i čine koji su protiv općega dobra, onemogućuju njezino uživanje i slijedom toga dovode u pitanje ljudsko dostojanstvo. U ime slobode između prava i dužnosti mora postojati odnos, po kojemu je svaka osoba pozvana odgovarati za svoje odluke, prouzročene odnosom s drugima.
Osvrnuvši se na način primjene znanstvenih i tehnoloških otkrića, rekao je kako neki vidici te primjene predstavljaju jasno kršenje stvoriteljskoga reda, ne samo da proturječe svetosti života nego ljudsku osobu i obitelj lišavaju njihova naravnoga identiteta. Međunarodno djelovanje ne treba samo jamčiti razumno služenje tehnologijom i znanošću nego mora otkriti istinsku sliku stvaranja. Znanstvena metoda mora poštovati etičke imperative, rekao je Papa.
Spomenuvši 60. obljetnicu Povelje ljudskih prava, Papa je rekao kako je bitno za univerzalnost tih prava i njihovu zaštitu priznati njihov vjerski temelj unatoč posebnim, oprečnim, društveno-političkim kontekstima.
Povelja je bila rezultat podudarnosti vjerskih i kulturnih tradicija, koje su u srce ustanova, zakona i društvenih pothvata željele staviti ljudsku osobu te da ona bude smatrana bitnom za svijet kulture, religije i znanosti. Očito je da priznata i opisana prava u Povelji pripadaju osobi kao takvoj, koja je najuzvišenija točka stvoriteljskoga Božjega plana za svijet i povijest. Ta se prava temelje na naravnome zakonu, zapisanome u ljudskome srcu, nazočnome u raznim kulturama i civilizacijama, rekao je Papa.
Istrgnuti ljudska prava iz toga konteksta značilo bi suziti njihov okvir i popustiti pred relativističkim shvaćanjem, prema kojemu bi se značenje i tumačenje prava moglo mijenjati, a njihova bi univerzalnost mogla u ime različitih kulturnih, političkih, društvenih čak i religioznih konteksta biti nijekana, dodao je.
Benedikt XVI. je u nastavku istaknuo kako Ujedinjeni narodi trebaju podupirati međuvjerski dijalog, jednako kao i dijalog na drugim područjima ljudske djelatnosti. Također je naglasio kako dijalog treba priznati kako sredstvo pomoću kojega razne sastavnice društva mogu iznositi vlastita gledišta i pripremati prihvaćanje istine o vrednotama i posebnim ciljevima.
Govor u UN-u Papa je zaključio riječima kako ljudska prava moraju uključivati pravo na vjersku slobodu, shvaćenu kao osobna i zajednička, takvo shvaćanje očituje jedinstvo osobe, iako jasno razlikuje između dimenzije građanina i vjernika. Javna rasprava mora biti dostupna svima, stoga je nezamislivo da se vjernici moraju odreći svoje vjere ako žele biti aktivni građani. Kako bi se uživalo vlastita prava nikada ne treba nijekati Boga, zaključio je Benedikt XVI. |
risen
Margoret
