|
 |
| • Mons. Slavomir nastojao je djelovati u duhu evanđelja i crkvenih dokumenata, u svemu nastupajući kao grkokatolik i istočnjak, po naravi zauzet, ali nenametljiv, istaknuo kardinal Bozanić. |
|
|
|
KRIŽEVCI
Srebrni jubilej križevačkog vladike Slavomira Miklovša
Križevački vladika Slavomir Miklovš 25. obljetnicu biskupske službe proslavio je 12. svibnja u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima.
Zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić predstavio je život i rad križevačkoga vladike Slavomira koji je zaređen za biskupa 1983. u Ruskom Krsturu. Predvoditelj slavlja i glavni zareditelj bio je tadašnji tajnik Kongregacije za Istočne Crkve nadbiskup Miroslav Stefan Marusyn. Svečanost preuzimanja biskupske službe na biskupskoj katedri grkokatoličkih križevačkih biskupa iste je godine izvršio nadbiskup zagrebački i metropolit hrvatsko-slavonski blagopokojni kardinal Franjo Kuharić.
U svojem biskupskom služenju u Križevačkoj eparhiji i u tijelima Biskupske konferencije mons. Slavomir nastojao je djelovati u duhu evanđelja i crkvenih dokumenata, u svemu nastupajući kao grkokatolik i istočnjak, po naravi zauzet, ali nenametljiv, tih i povučen, jednostavan u nastupima i gotovo monaški skroman u načinu življenja, istaknuo kardinal Bozanić.
Mons. Miklovš rođen je 16. svibnja godine 1934. u župi Đurđevo u Vojvodini. Gimnaziju je završio u Rijeci i Pazinu, a diplomirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Za svećenika Križevačke eparhije zaređen je 7. srpnja 1964. u Đurđevu. Službovao je kao kapelan u Ruskom Krsturu, zatim je bio upravitelj župe u Vukovaru. Obnašao je i službu ekonoma i kancelara Križevačke eparhije.
Najviše je vremena posvetio odgoju svećeničkih kandidata, otkada je godine 1969. imenovan duhovnikom grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu. U toj ga je službi zateklo imenovanje za križevačkog vladiku.
Situacija Križevačke eparhije u komunističkoj državi Jugoslaviji bila je veoma složena. Malobrojni vjernici bili su raspršeni po čitavoj državi, a svećenici i njihove obitelji osjećali su teret složene političke i materijalne situacije. Vladika Slavomir u ondašnjim prilikama nastojao je prema mogućnostima izaći svima u susret.
Dolaskom demokracije, praćene ratom, ubijanjem, progonstvima, izbjeglištvom i raznim stradanjima, osobito u Srijemu, Slavoniji i Bosni, nastaju nove poteškoće za vjernike te eparhije. Pod vodstvom vladike Slavomira organiziran je Caritas koji je pružao neposrednu pomoć mnogima. Prisilna izbjeglištva promijenila su demografsku sliku eparhije. Mnogi grkokatolici, osobito Ukrajinci, napustili su svoje domove i potražili mirniji i sigurniji život u Americi, Australiji i Novom Zelandu.
Početkom trećeg tisućljeća došlo je do podjele Križevačke eparhije. Raspadom Jugoslavije i uspostavom novih država Sveta Stolica osniva dva samostalna egzarhata - za grkokatolike u Makedoniji u svibnju 2001. i za grkokatolike u Srbiji i Crnoj Gori sa sjedištem u Ruskom Krsturu u studenome 2003. Time se smanjio broj vjernika i teritorij Križevačke eparhije te joj danas pripadaju grkokatolici u Hrvatskoj, BiH i Sloveniji. |
